Urednik Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Rusija je izbila u prvi plan još uoči ministarskog sastanka Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Skoplju 30.
Zašto su i imaju li razloga bosanskohercegovački političari da budu zadovoljni novim izvještajem Evropske komisije o napretku za Bosnu i Hercegovinu? Šta je BiH učinila, a šta nije, i kako stoji u odnosu na druge države, analizira urednik Radija Slobodna Evropa za pitanja Evropske unije.
Poslije parlamentarnih izbora u Poljskoj, koji bi mogli imati dramatične posljedice i za tu zemlju i za širu Evropu, Radio Slobodna Evropa donosi šest zanimljivih stvari nakon historijske noći u kojoj je opozicija proglasila pobjedu.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu kaže u intervjuu za RSE kako se u toj državi nadaju da će EU biti spremna da prihvati Moldaviju u nekoliko narednih godina.
Mađarska mora ispuniti uslove koji se odnose na reformu pravosuđa i obezbeđivanje zaštite osnovnih ljudskih prava kako bi se blokirana sredstva Evropske unije za tu zemlju oslobodila, rekla je za RSE potpredsednica Evropske komisije za vrednosti i transparentnost Vera Jourova.
Sedmicu nakon slovačkih parlamentarnih izbora i sedmicu prije poljskih 15. oktobra, došlo je vrijeme da građani dvije bogate njemačke države, Bavarske i Hesena, 8. oktobra glasaju za svoje državne skupštine.
Poljska će 15. oktobra održati parlamentarne izbore a glasanje bi, na nivou Evrope, moglo da bude ono koje se najpomnije prati ove jeseni. Ankete ukazuju na tijesnu trku.
Rezultati parlamentarnih izbora u Slovačkoj pravo su političko "utjelovljenje" umora od Ukrajine na mnogo načina.
Možda nisu izbori o kojima se najviše govori ove godine, ali parlamentarni izbori u Slovačkoj koji se održavaju 30. septembra, mogli bi imati odjeka daleko izvan te male srednjoevropske zemlje.
Reforma EU ponovo je jedna od užarenih tema. To je zbog toga što Unija sve više razumije da će morati da se proširi, što je postalo jasno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Predsjednica Evropske komisije održala je svoje posljednje obraćanje o stanju Evropske unije. Izložila je političke prioritete za narednu godinu i istakla dosadašnja dostignuća, sve imajući na umu izbore za Evropski parlament u junu 2024. godine.
Ovo je izazovno.
Sastanak u Atini šefova ključnih institucija EU i šefova država ili vlada brojnih zemalja koje se nadaju članstvu u EU dao je mnogo naznaka o tome kako bi proširenje bloka moglo da se oblikuje. Takođe je otkriveno da je cijeli proces opterećen teškim problemima.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je 10. jula, uoči samita NATO-a u Vilniusu, signalizirao da je Ankara spremna ratifikovati protokol o pristupanju Švedske NATO savezu, što bi potencijalno stavilo tačku na sagu koja se odužila više od godinu dana.
Ukoliko želimo mir, onda je članstvo u NATO-u jedina i najjeftinija sigurnosna garancija koja postoji, kaže premijerka Estonije Kaja Kallas.
Glavna vest iz ovog paketa je da Brisel predlaže kaznene mere trećim zemljama koje svesno zaobilaze sankcije EU.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nije mogao odabrati bolji datum za posjetu Moskvi, neposredno nakon katoličkog uskršnjeg vikenda i kontroverznog putovanja Emmanuela Macrona u Peking.
Finsko opredjeljenje za NATO je neupitno. Ali postoje neki izuzeci i kod izbora u toj državi i kod predstojećeg pristupanja NATO-u oko kojih stvari još nisu iskristalisane.
Učitajte više sadržaja...