Evropska unija(EU) je 20. oktobra započela samit na visokom nivou sa najvišim zvaničnicima iz Centralne Azije, Kavkaza i drugih susjednih zemalja, s ciljem da ostvari novi prodor u regionu gdje Kina i Rusija imaju dugogodišnji uticaj.
Na vrhu agende nalazi se Transkaspijski transportni koridor – poznat i kao Srednji koridor – nova trgovačka ruta duga 6.500 kilometara koja povezuje Kinu s Evropom preko Centralne Azije i Kavkaza, zaobilazeći Rusiju.
"Skup u Luksemburgu je posebno fokusiran na pitanje uspostavljanja funkcionalnog takozvanog Srednjeg koridora koji se proteže preko Crnog i Kaspijskog mora prema Centralnoj Aziji", rekao je Eduards Stiprais, specijalni predstavnik EU za Centralnu Aziju, u intervjuu za RSE.
Samit predstavlja svojevrsnu prekretnicu za EU sa 27 članica, jer nastoji da ojača svoj položaj u regionu u trenutku kada je ruska invazija na Ukrajinu promijenila geopolitičku ravnotežu, a ekonomska ekspanzija Kine dodatno povezala region s Pekingom.
Prema nacrtu programa samita koji je vidio RSE, EU je domaćin ministrima iz Armenije, Azerbejdžana, Gruzije, Kazahstana, Kirgistana, Moldavije, Tadžikistana, Turske, Turkmenistana, Ukrajine i Uzbekistana.
Cilj samita je pokretanje novog redovnog formata diplomatske saradnje fokusirane na povezivanje, trgovinu, digitalni razvoj i energetiku u regionu Crnog mora i šire.
"Kao odgovor na promjenjivi geopolitički pejzaž, EU aktivno unapređuje međuregionalnu saradnju kako bi podstakla stabilnost, otpornost i prosperitet", navodi se u dokumentu, koji dalje ističe da će diverzifikacija trgovačkih ruta "stvoriti ekonomske prilike" i "na kraju ojačati regionalnu sigurnost i stabilnost".
Stiprais navodi da će se na ovom sastanku nastaviti rad započet na ranijim samitima i da će fokus biti na tome kako najbolje iskoristiti sredstva prikupljena kroz Global Gateway – infrastrukturni plan partnerstva EU pokrenut 2021. godine, koji se smatra alternativom kineskoj globalnoj inicijativi Pojas i put (BRI).
"Novac postoji", rekao je. "Problem je u tome što su potrebne političke odluke i dogovori o tome kako dalje, jer govorimo o prelasku više granica, a to su zemlje koje su u proteklih 30 godina bile veoma usmjerene na očuvanje svog suvereniteta."
Može li EU ispuniti obećanja o Srednjem koridoru?
Na hvaljenom inauguralnom samitu EU–Centralna Azija u aprilu, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa sastali su se s predsjednicima pet zemalja regiona i najavili dodatnu investiciju od 12 milijardi eura (14 milijardi dolara) u Global Gateway za pokretanje novog projekta digitalnog i infrastrukturnog razvoja.
Od ukupnog iznosa, 3 milijarde eura (3,5 milijardi dolara) namijenjene su za Srednji koridor, što se nadovezuje na prethodno obećanih 10 milijardi eura (11,6 milijardi dolara) iz 2024. godine.
Vlade zemalja Centralne Azije – posebno Kazahstana – među najvećim su zagovornicima Srednjeg koridora i smatraju da su ta trgovačka ruta i dublje veze s Briselom neophodni koraci za diverzifikaciju svojih ekonomija i smanjenje političke zavisnosti od Kine i Rusije.
EU, jedinstveno tržište od 27 zemalja, najveći je strani investitor u regionu, ali i dalje postoje pitanja o tome koliku ulogu Brisel može imati u Centralnoj Aziji.
"Centralna Azija želi veće angažovanje EU, ali regionalni lideri nisu pretjerano optimistični", rekao je Temur Umarov, saradnik u Centru Carnegie Eurasia u Berlinu, za RSE.
"EU još nije obezbijedila onakav nivo finansiranja koji bi je učinio pravim 'trećim igračem' koji pomaže regionu da se manje oslanja na Rusiju i Kinu."
Roman Vassilenko, ambasador Kazahstana pri EU i NATO-u, rekao je za RSE da su investicije vezane za Srednji koridor još uvijek "u ranoj fazi", jer se pripremaju studije izvodljivosti, te da će Ekonomski forum EU–Centralna Azija, zakazan za novembar u Uzbekistanu, biti važan test.
Ipak, Vassilenko kaže da je optimističan kada je riječ o budućnosti Srednjeg koridora i o tome šta on predstavlja za Kazahstan. Ukazao je na nove željezničke projekte izgrađene u zemlji i na kredit od 35 miliona eura (41 milion dolara) koji je Astana dobila od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za unapređenje infrastrukture u luci Aktau, kazahstanskom gradu na Kaspijskom moru koji je jedna od ključnih tačaka koridora.
"Trenutna geopolitička situacija zapravo omogućava Kazahstanu da postane pravi most između Istoka i Zapada", rekao je Vassilenko.
Koje prepreke još stoje pred Briselom?
Zvaničnici EU koji učestvuju u pripremi samita u Luksemburgu rekli su za RSE da se novi regionalni format u Briselu smatra "prilično značajnim".
Jedan zvaničnik EU, koji je govorio pod uslovom anonimnosti, rekao je da bi samit mogao predstavljati početak "zamjene za Istočno partnerstvo", prethodnu inicijativu EU za saradnju sa zemljama na istočnim granicama bloka.
Međutim, Brisel će morati da prevaziđe decenije duboko ukorijenjenog uticaja Pekinga i Moskve ako želi da ojača svoj položaj u regionu.
Uprkos tome što je fokusirana na invaziju na Ukrajinu, Rusija i dalje ostaje važan politički akter, dok je Kina postala vodeći trgovinski partner i najveći strani investitor.
U Centralnoj Aziji, bilateralna trgovina s Kinom – najvećim pojedinačnim trgovinskim partnerom regiona – u posljednjim godinama stalno raste, dostigavši rekordnih 94,8 milijardi dolara u 2024. godini.
Van Centralne Azije, vladajuća stranka Gruzije, Gruzijski san, približila se Rusiji, a odnosi s EU su se pogoršali u posljednjih nekoliko godina.
Tbilisi se sve više oslanja na Kinu za infrastrukturne investicije, birajući kineske državne firme umjesto evropskih ponuda za izgradnju autoputa kroz zemlju vrijednog milijardu dolara. Gruzija je u maju također objavila da je kineski konzorcij dobio ugovor za izgradnju dubokomorske luke u Anakliji na Crnom moru.
Iako su detalji o projektu Anaklija rijetki od objave gruzijske vlade, luka se smatra ključnim dijelom Srednjeg koridora ako ta ruta treba da funkcioniše kako je planirano.
Stiprais, specijalni predstavnik EU za Centralnu Aziju, kaže da se EU nalazi u "simboličnom nadmetanju" s Kinom i Rusijom kada je riječ o razvoju trgovačkih ruta i infrastrukture u regionu, ali da "ima dovoljno prostora za sve u ovom poduhvatu".
"Imamo određene prednosti u odnosu na Kinu i Rusiju", rekao je. "A jedna od njih je kvalitet naših investicija [i] to što dolaze uz jasno definisane uslove."