Godišnji izvještaj Evropske komisije o proširenju pokazuje da je izvršna vlast EU ozbiljna u namjeri da doda nove članice do kraja svog petogodišnjeg mandata, koji ističe krajem 2029. godine. Komisija je za to identifikovala četiri zemlje kandidatkinje: Albaniju, Moldaviju, Crnu Goru i Ukrajinu.
Izvještaj od 4. novembra, prvi koji je izdan otkako je nova komisija preuzela dužnost krajem prošle godine, osmišljen je kako bi se procijenio napredak (ili nedostatak) deset zemalja kandidatkinja za EU, među kojima su i Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Srbija i Turska.
Međutim, ovogodišnji izvještaj ima jasnu geopolitičku notu. Prema navodima službenika u Briselu, proširenje EU ponovo je na stolu.
Posljednja zemlja koja je pristupila bila je Hrvatska 2013. godine, a od tada se Unija zapravo prvi put smanjila kada je Britanija napustila EU 2020. godine.
U godišnjem izvještaju za 2025. godinu se navodi da je "ovo prvi mandat Komisije od 2010. - 2014. gdje je, s obzirom na ubrzani tempo procesa za neke zemlje kandidatkinje, proširenje realna mogućnost" i da se cijeli proces "sada kreće brže nego u posljednjih 15 godina".
Promjena tempa u vezi je sa punim razmjerom napada Rusije na Ukrajinu, koji je započeo 2022. godine, dok šefica vanjske politike EU Kaja Kallas naglašava da "geopolitičke promjene jasno pokazuju opravdanost proširenja.
"Proširenje nije nešto što bismo željeli imati. To je neophodno ako želimo biti jači igrač na svjetskoj sceni", istakla je Kallas.
Novac je na Crnu Goru
Pametno je uložiti novac u to da će Crna Gora biti sljedeći dodatak. Podgorica ima za cilj završiti pregovore o pristupanju EU do kraja 2026. godine, a u izvještaju se navodi da je zemlja "na putu da ostvari ovaj ambiciozni cilj".
Na kraju, ovo nije odluka Evropske komisije niti zemalja kandidatkinje. Trenutnih 27 članica EU odlučuje jednoglasno o otvaranju i zatvaranju 33 pristupna poglavlja, koja obuhvataju sve političke oblasti koje zemlje koje žele pristupiti EU moraju usvojiti kako bi postale punopravne članice.
Podgorica pregovara već 13 godina i, iako je otvorila pregovore o svih 33 poglavlja, uspjela je zatvoriti samo sedam. Međutim, većina njih je bila u posljednjih 12 mjeseci, što pokazuje zamah prema pristupanju.
U decembru planira zatvoriti još pet, ali to bi moglo biti malo previše optimistično prema diplomatama EU koje je kontaktirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zabrinutost i dalje postoji, posebno u vezi s borbom protiv organizovanog kriminala i korupcije i neovisnošću pravosuđa. Dakle, možda je sljedeća godina prebrzo, ali šuška se da bi Crna Gora mogla biti "28. članica Evropske unije 2028. godine."
Albanija kao sljedeći najbolji kandidat
Albanija bi mogla biti sljedeći najbolji kandidat za članstvo.
Vlada u Tirani se nada da će završiti pregovore do 2027. godine, a Komisija smatra da je ovo ostvarivo. Napredak Albanije u posljednjih 12 mjeseci bio je impresivan: otvorila je 28 od 33 poglavlja i planira započeti pregovore o posljednjih pet poglavlja krajem ovog mjeseca.
Međutim, ključ leži u zatvaranju poglavlja, a to je mnogo teže. Tirana se suočava i s izazovom u PR-u: dok je Albanija rastuća turistička destinacija – i mnogi Evropljani kupuju nekretnine na njenoj obali – zemlja i dalje nosi negativnu reputaciju da je žarište organizovanog kriminala.
Stoga ne čudi što Evropska komisija preporučuje Tirani da uloži dodatnog napora u "istrage trgovaca drogom i povećanje identifikovanja i razbijanja kriminalnih grupa".
Šta je s Moldavijom i Ukrajinom?
Moldavija i Ukrajina, s druge strane, čvrsto ostaju "povezane" – kao što su bile od kada su obje podnijele zahtjev za članstvo 2022. godine – uprkos glasinama ove godine da bi mogle biti razdvojene.
Kreiranje vlastitog puta omogućilo bi Moldaviji da započne pregovore o pristupanju, dok pristup Ukrajine blokira Mađarska već više od godinu dana i vjerovatno će ostati u zastoju do sljedećih mađarskih parlamentarnih izbora, koji će biti održani u aprilu 2026.
Moldavija se nada da će pristupiti EU 2028. godine, a Ukrajina vjeruje da bi mogla postati članica u nekom trenutku ove decenije, uprkos ratnoj situaciji. Obje zemlje su dobile najbolje ocjene Komisije do sada, iako je Kijev ranije ove godine upozoren na uticaj specijalnih agencija za borbu protiv korupcije NABU i SAP.
Dok zemlje ostaju blokirane, sve države članice EU, osim Mađarske, složile su se da nastave tehnički rad sa Kišinjevom i Kijevom dok čekaju konačno političko zeleno svjetlo iz Budimpešte koje bi moglo doći s promjenom vlade sljedeće godine.
Ideja je da se tada odmah otvori što više poglavlja.
Opšte mišljenje u većini prijestolnica EU je da se otprilike polovina može otvoriti. Komesarka za proširenje Marta Kos je čak, pomalo optimistično, primijetila da bi pregovori o svih 33 poglavlja mogli odmah početi ukoliko bi Budimpešta promijenila mišljenje.
Pojednostavljivanje procesa proširenja
U međuvremenu, pregovori se nastavljaju o tome kako učiniti proces proširenja praktičnijim.
Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa iznio je ideju da bi za početak i završetak pregovora o pristupanju trebalo biti dovoljno samo jednoglasno odobrenje – prijedlog koji su brzo odbacile članice EU koje preferiraju da imaju više "kočnica" u cilju usporavanja procesa proširenja.
Mađarska nije jedina zemlja koja ima problema sa svojim susjedima koji nisu članice EU: Bugarska trenutno blokira Sjevernu Makedoniju, a Hrvatska želi držati Srbiju pod kontrolom prije nego što Beograd može da pristupi.
Posljednjih sedmica bilo je i drugih političkih "probnih balona" u vezi s tim kako bi proširenje moglo da funkcioniše. Razmatrala se mogućnost da nove članice nemaju pravo glasa u vezi s određenim pitanjima – neka vrsta sekundarnog članstva koju je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odmah odbacio kada su ga o tome ranije pitali.
Evropska komisija će, u međuvremenu, raditi na preispitivanju politika i reformama uoči proširenja kako bi procijenila uticaj novih članica na različite političke oblasti.
Kos je već iznijela ideju o mehanizmu koji bi omogućio suspenziju prava glasa ili uskraćivanje pristupa fondovima EU za nove članice u slučaju kršenja vladavine prava.
Sve ovo je jasna aluzija na starije, zapadne članice EU koje nisu entuzijastične prema proširenju Unije iz straha od "još jedne Mađarske", aludirajući na brojne prekršaje vladavine prava Viktora Orbana i bitke s Briselom tokom godina.
Najvjerovatniji način da proširenje postane upravljivo je nešto što je već korišteno u prošlosti: prelazni periodi. Ovaj mehanizam korišten je tokom proširenja iz 2004. godine kada je osam zemalja Srednje i Istočne Evrope postalo članicama EU, a njihovi građani, na primjer, nisu smjeli odmah tražiti posao u drugim dijelovima EU.
Poljska, sa svojim velikim agrarnim tržištem, takođe nije bila potpuno integrisana u jedinstveno tržište EU preko noći. Sličan aranžman za poljoprivredne proizvode iz Ukrajine, koji su izazvali političke probleme u dijelovima Unije, ne bi bio iznenađujući.
Od četiri zemlje kandidatkinje, Ukrajina ima najteži put pred sobom, s obzirom na svoju veličinu i izazove rata.
Bit će puno lakše za EU da "apsorbira" Albaniju, Moldaviju i Crnu Goru. Kos je aludirala na činjenicu da je populacija Crne Gore, koja broji oko 600.000, ista kao u belgijskom lučkom gradu Antwerpenu, a da su Albanija i Moldavija, sa manje od tri miliona stanovnika svaka, slične veličini Rima.
Nemojte se iznenaditi ako ove zemlje postanu 28., 29. i 30. članica Evropske unije.