Evropska unija (EU) se približava obučavanju ukrajinskih trupa u samoj zemlji i proširivanju drugih oblika podrške, uključujući praćenje granica, pomoć ratnim veteranima i jačanje sajber sigurnosti Ukrajine.
Brisel takođe razmatra uspostavljanje isturenih položaja u Ukrajini u slučaju budućeg prekida vatre.
To je prema strateškim pregledima dvije misije EU koje se bave Ukrajinom, u koje je imao uvid Radio Slobodna Evropa (RSE): Savjetodavne misije EU (EUAM), koja se fokusira na jačanje civilnog bezbjednosnog sektora; i Vojne misije EU za pomoć (EUMAM), koja je do sada obučila 80.000 ukrajinskih vojnika na tlu EU.
Razmatranja o ovome dolaze u trenutku kada EU još uvijek razrađuje koje bezbjednosne garancije može da ponudi Kijevu ako rat prestane.
U dokumentima se, međutim, takođe navodi da Rusija "održava svoj cilj da preoblikuje evropski bezbjednosni poredak" i da "vojna agresija i pristup Moskve diplomatskom procesu pokazuju da njen krajnji cilj da potčini Ukrajinu nije promijenjen".
Raspoređivanje trupa u Ukrajini, koje mnogi smatraju krajnjom garancijom bezbjednosti, ostaje nacionalna odluka, ali obučne misije EU omogućavaju Briselu da pruži široku podršku Kijevu.
Međutim, promjena mandata i EUMAM-a i EUAM-a zahtijeva jednoglasnost, a to je ono što obje revizije zapravo žele.
Priča o uspjehu
EUMAM, koja je pokrenuta krajem 2022. godine kao direktan odgovor na invaziju Rusije u punom obimu, jedna je od priča o uspjehu EU kada je u pitanju podrška Ukrajini.
Petnaest punih borbenih brigada je obučeno u 18 zemalja članica EU, nudeći 1.750 različitih vrsta modula obuke, uključujući vježbe sa avionima F-16 i Miraž, sve za relativno skroman budžet od 360 miliona eura.
Kijev je, međutim, više puta pozivao da se dio obuke održi na ukrajinskom tlu. Takođe ima za cilj da poveća broj obučenih vojnika sa 4.000 na 20.000 mjesečno.
Strateški pregled EUMAM-a napominje da su već uspostavljena tri centra za obuku u zapadnom dijelu Ukrajine, ali da nijedan od njih nije u potpunosti operativan zbog nedostatka adekvatne infrastrukture i kvalifikovanih vanjskih trenera.
U tekstu se ističe nekoliko nedostatka prisustva misije EU na terenu u Ukrajini, kao što su logističko opterećenje i opasnost da ukrajinske trupe moraju da putuju daleko od linije fronta radi obuke.
Takođe se napominje da "obuka na tlu EU, u mirnodopskom okruženju, ometa upotrebu sistema bespilotnih letjelica i sredstava za elektronsko ratovanje, koja se intenzivno koriste u ovom sukobu". Takođe se navodi da postoji rizik od ulaska trupa van EU radi pružanja obuke ako Brisel bude nevoljan.
Ipak, dokument priznaje da bi premještanje nekih ili svih dijelova EUMAM-a u Ukrajinu "podrazumijevalo da treba da bude na snazi prekid vatre ili bilo koji oblik primirja". Takođe se kaže da bi raspoređivanje trebalo da bude "koordinisano sa doprinosom SAD ili zaštitom za bezbjednosne garancije".
Da bi se omogućio brz prelazak u Ukrajinu, što znači izmjene u mandatu misije, strateški pregled predlaže proces u dva koraka: prvo, da se sada dogovori novi strateški pravac i revidira plan misije; i drugo, da se glasa i odobre potrebni amandmani kada uslovi na terenu to dozvole.
Priprema Ukrajine za članstvo u EU
Iako je EUMAM relativno nova misija i nije prisutna u Ukrajini, EUAM je bazirana u nekoliko ukrajinskih gradova odmah nakon "Revolucije dostojanstva" 2014. godine, koja je dovela proevropske snage na vlast u Kijevu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
I ostala je uprkos invaziji, iako je morala da napusti svoje kancelarije u Harkivu i Marijupolju zbog rata.
Oko 400 članova misije trenutno radi zajedno sa sektorima civilne bezbjednosti, kao što su policija, nacionalna garda, državno tužilaštvo i državna granična straža.
Glavni cilj je i dalje rad na reformisanju ovih institucija kako bi se uskladile sa standardima Evropske unije kada je u pitanju civilni nadzor i upravljanje, kako bi se zemlja pripremila za eventualno članstvo u EU.
Ali strateški pregled EUAM-a takođe sugeriše nove oblasti za misiju, kao što je podrška sposobnosti Ukrajine da nadgleda svoje granice sa Rusijom i Bjelorusijom, kao i prisustvo na svakoj potencijalnoj budućoj liniji kontakta u slučaju prekida vatre.
Druge, nove ideje zasnovane na potrebama i zahtjevima Kijeva uključuju pomoć u oblasti sajber bezbjednosti i zaštite ključne infrastrukture. Prema dokumentu, skoro 600 ljudi povezanih sa Rusijom uhapšeno je zbog subverzivnih aktivnosti u Ukrajini tokom prošle godine.
Brisel je takođe naznačio da je spreman da pomogne u reintegraciji ratnih veterana u sektorima civilne bezbjednosti i civilne zaštite.