Novinarka Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Tajvan godinama živi pod pretnjom napada Kine. Ruska invazija na Ukrajinu podstakla je ostrvo da počne da se priprema za najgori mogući scenario. Ali koliko je rizik realan?
Hašim Tači, Kadri Veselji, Jakup Krasnići i Redžep Selimi pojaviće se 3. aprila pred sudom za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Suđenje bivšim čelnicima Oslobodilačke vojske Kosova održaće se u Specijalnom sudu u Hagu. Optužbe uključuju ubistvo, mučenje i prisilno raseljavanje.
Optuženik je najvišeg profila kojeg Međunarodni krivični sud traži u svojoj, više od dve decenije dugoj, istoriji. Optužba protiv njega odnosi se na jedan od najstrašnijih zločina ruske okupacije Ukrajine. Pravni stručnjaci kažu da je nalog za hapšenje Vladimira Putina mnogo više nego simboličan.
Rušenje američkog posmatračkog drona od strane ruskog ratnog aviona privuklo je pažnju svijeta i potaknulo zabrinutost zbog direktnog sukoba dvije nuklearne sile oko krize u Ukrajini. Takvi postupci mogu da dovedu do eskalacije situacije, čak i nenamjerno, kažu vojni stručnjaci.
"Putin bi zaista trebalo da se plaši putovanja van granica Rusije. Možda, sa izuzetkom zemalja kao što su: Kina, Belorusija, Iran, Severna Koreja", izjavio je Scheffer, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zapadni i drugi mediji poslednjih nedelja pišu o moći Jevgenija Prigožina – osnivača Vagnerove plaćeničke vojske koja se bori u Ukrajini na strani Rusije. Nekada “kuvar” ruskog predsednika Vladimira Putina, Prigožin se danas smatra njegovim “opasnim konkurentom“.
Jedini preostali sporazum o kontroli naoružanja između dve najveće nuklearne sile – Novi START – na ivici je kolapsa. Ovo rizikuje otvaranje vrata nekontrolisanoj i opasnoj trci u naoružanju koja bi uključivala SAD i Rusiju, ali i druge zemlje.
Tačno je godinu dana otkako je predsednik Rusije Vladimir Putin započeo haos u Ukrajini. Hiljade je ubijenih civila i vojnika, milioni raseljenih, sela i gradovi sravnjeni su sa zemljom. Mnogi od nas pitaju: do kada?
Petnaest godina nakon proglašenja nezavisnosti od Srbije, Kosovo se i dalje bori da postane član mnogih međunarodnih organizacija. Istovremeno, biti priznata od više zemalja sveta nije lako. Trenutno najmlađu državu u Evropi priznaje preko 100 zemalja – ili oko 60 odsto članica Ujedinjenih nacija.
Stefan Lehne, bivši predstavnik Evropske unije u razgovorima o statusu Kosova, ne vjeruje da bi plan Evropske unije za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije okončao sporove među njima.
SAD i Kina su se spremale za jedan od retkih susreta. Onda je balon poleteo. I to je pokrenulo niz pitanja o ionako zategnutim odnosima između dve supersile.
Turska je veoma ljuta zbog spaljivanja Kurana u Stokholmu. Iako je švedska vlada to osudila, komplikuju se napori te zemlje da se pridruži NATO. Posledično, to takođe čini bezbednost u Evropi, ranjivom.
Otkako je Rusija pre 11 meseci započela invaziju na Ukrajinu, turski predsednik Redžep Tajip Erdoan pokušava da se predstavi kao jedini posrednik između dve strane. Održavao je redovne kontakte sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
U ratu kojem se ne nazire kraj, milioni Ukrajinaca suočavaju se sa najtežom zimom. Žive bez struje, vode i drugih osnovnih potreba. Rastu strahovi od moguće humanitarne katastrofe ali i od intenziviranja borbi.
Rusija, kako se čini, i dalje ima novca da finansira svoj rat u Ukrajini, iako on traje već punih devet meseci. Štaviše, nema naznaka da pokušava da nađe izlaz iz toga. Da li zapadne sankcije imaju efekta?
Sukob između Rusije i NATO mogao bi biti samo greška. Smrtonosna eksplozija projektila u Poljskoj pokazuje da što duže traje rat u Ukrajini, veća je verovatnoća da će se on preliti na teritoriju NATO članica, kažu stručnjaci za bezbednost.
Bivši zvaničnik NATO-a Jamie Shea kaže da je incident sa eksplozijom projektila u Poljskoj, koji god da je bio uzrok, naglasio potrebu da zemlje NATO-a, posebno one u istočnoj Evropi, ojačaju svoju protivvazdušnu odbranu.
Pobede na bojnom polju Ukrajine, praćene ruskom vojnom mobilizacijom, aneksijom teritorija, napadima na civilna naselja i nuklearnim pretnjama, uvele su rat u novu, možda još opasniju fazu. Da li je vreme da Rusiju i Ukrajinu dovedemo za pregovarački sto?
Iranci su se često bunili protiv svog režima i njihov otpor je svaki put bio potisnut. To se dogodilo sa protestima 2009. zbog izborne prevare i 2017. zbog lošeg upravljanja ekonomijom. Ali aktuelni protesti, izazvani smrću žene u policijskom pritvoru, imaju nešto drugačije.
Sa gubitkom mnogobrojnih vojnika i teritorija u Ukrajini, izgleda da se Rusija obratila Iranu za podršku. Bespilotne letelice koje je proizvela Islamska Republika nadletele su nebo Ukrajine i pogodile civilna područja. Strahuje se da sve veći savez između njih predstavlja nove opasnosti.
Učitajte više sadržaja...