Sankcije Evropske unije nisu naterale Vladu Kosova da promeni svoj kurs, ali su uticale na dobrobit građana. Bez jasnog konsenzusa unutar Evropske unije o tome kada bi mogle biti ukinute, neizvesnost i dalje oblikuje situaciju.
Dvadeset meseci nakon zamrzavanja sredstava za Kosovo i obustave poseta na visokom nivou, Evropska unija i dalje odbija da ukine ove mere, uprkos stalnim zahtevima Prištine, ali i Evropskog parlamenta.
U odgovoru Radiju Slobodna Evropa, portparol EU je rekao da su "privremene mere EU reverzibilne i da je Savet već postavio uslove za njihovo postepeno ukidanje, koji se odnose na preduzimanje koraka Kosova za smanjenje tenzija na severu zemlje".
Klisman Kadiu, iz kabineta prvog potpredsednika Vlade Kosova, Besnika Bisljimija (Bislimi), nije odgovorio na pitanje Radija Slobodna Evropa da li Vlada zemlje ima neki signal o tome kada bi sankcije EU mogle da budu ukinute. Nije odgovorio ni na pitanje o proceni gubitaka zbog ovih mera.
Brisel je kaznio Kosovo u junu 2023. godine, zbog, kako je ocenio, uloge premijera Aljbina Kurtija (Albin) u podsticanju tenzija na severu zemlje - području sa većinskim srpskim stanovništvom.
Uprkos sankcijama, Kurti nije posustao. Zabranio je upotrebu srpskog dinara, zatvorio većinu paralelnih institucija kojima upravlja Srbija na severu Kosova, a ove poteze opravdao kao širenje autoriteta i u skladu sa zakonima i ustavom zemlje.
U nekim slučajevima je sankcije EU smatrao nepravednim, rekavši da ne može da pravi kompromise u vezi s vladavinom prava i ustavom zemlje.
EU nije otkrila koji su konkretno projekti pogođeni obustavom sredstava za Kosovo.
Međutim, izvori Radija Slobodna Evropa saznali su da se ti projekti kreću od kulture do infrastrukture, a njihova vrednost dostiže i do 100 miliona eura.
Fisnik Osmani, izvršni direktor prištinske toplane Termokos, potvrdio je da je projekat preduzeća za udvostručenje kapaciteta grejanja u glavnom gradu obustavljen, zbog zamrzavanja granta EU u iznosu od 17,6 miliona eura.
Ova sredstva, kaže on, bila su deo IPA programa, koji pruža finansijsku i tehničku pomoć zemljama koje teže članstvu u EU, ali su u slučaju Kosova blokirana.
"Sankcije EU ozbiljno su naštetile ekonomskom razvoju Kosova. U ovom slučaju, nažalost, oštećen je i Termokos, a samim tim i grad Priština i njegovi građani", kaže Osmani za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da je ukupna vrednost projekta 65 miliona eura, da će više od 15 miliona eura obezbediti Vlade Kosova i opštine Priština, a ostatak kroz kredite.
Osmani kaže da su radovi trebalo da počnu ove godine, ali da sada to nije sigurno.
On ističe da Termokos trenutno pokriva više od 25.000 domaćinstava u Prištini i da će, uz novi projekat, kapacitet biti udvostručen, čime bi se smanjila potrošnja električne energije i zagađenje vazduha.
"Projektom je predviđeno proširenje na višespratnice. Dakle, veliko širenje u Novoj Prištini, deo u Kalabriji, deo u Muhadžer Mahali, deo u četvrti Arberi... Priština bi, praktično, bila potpuno pokrivena grejanjem ako projekat bude završen", kaže Osmani.
Od dana kada počne ovaj projekat, biće potrebno tri godine da se završi, naglašava on.
A za ukidanje sankcija EU protiv Kosova ne postoji nijedan formalni rok, kaže Augustin Palokaj, novinar koji prati politiku EU u Briselu.
To je zato što, prema njegovim rečima, to nisu klasične sankcije sa određenim rokom.
"Ove mere su hibridne u delovanju EU, jer za njih nije bilo definitivne formalne odluke koja bi bila poništena. Dakle, to nisu klasične sankcije. To su mere koje su preduzele institucije EU, na osnovu političke izjave, a sada nema saglasnosti među svim članicama da ih treba ukinuti", kaže Palokaj.
On dodaje da se o njima razgovara iza zatvorenih vrata, ali da je iz diplomatskih izvora saznao da su zemlje poput Francuske, Italije, Slovačke i Mađarske protiv ukidanja sankcija. Žele da njihovo uklanjanje bude uslovno i postepeno.
Palokaj podseća da se odluke u EU donose konsenzusom svih 27 zemalja članica i kaže da Kosovo nema nikakav diplomatski mehanizam za pregovore o ukidanju mera.
"To su mere za projekte koje finansira EU – odnosno jednostrano finansiranje, koje nisu deo formalnih sporazuma sa Kosovom. EU ih daje kao grantove za projekte, ali ih može i sama zaustaviti. Njihovo upravljanje vrši EU i korisnik nema mehanizme da ga natera da da ta sredstva", kaže Palokaj.
Naim Rašiti (Rashiti) iz Balkanske grupe za politiku u Prištini, kaže da Kosovo ima načine da ubedi EU da ukine mere i navodi neke od njih:
"Kosovo treba da se bavi procesom evropske agende. Treba da napravi akcioni plan za sever zemlje, dok ne dođe u situaciju da se Srbi vrate u institucije, da se tamo održe slobodni izbori i da krene proces normalizacije. Verujem da je ovo uslov koji EU očekuje."
Rašiti kaže da sankcije nisu imale uticaja na ponašanje kosovskih institucija i naziva ih "zastojem" sa dugoročnim posledicama.
"Prvo, mere su još više udaljile Kosovo od integracionog procesa, postavile dodatne barijere, drastično smanjile poverenje i dale mnogo argumenata evropskim zvaničnicima i birokratama, koji su jedva čekali da imaju nešto zbog čega neće staviti agendu Kosova na pravi kolosek. To je najveća šteta. Tu je i pitanje zaustavljanja projekata, investicija, programa i tako dalje", kaže Rašiti.
Kosovo je jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije kandidat za članstvo u EU. Priština je podnela zahtev za pridruživanje Uniji još u decembru 2022. godine, ali još nije dobila nikakav odgovor.
Uprkos ovakvoj situaciji, Palokaj kaže da ne vidi nikakvu pretnju od rasta evroskepticizma na Kosovu, te da se EU, prema njegovim rečima, oseća veoma prijatno u vezi sa svojim delovanjem.
"Kosovo je bilo diskriminisano u mnogim drugim oblastima i to nije uticalo na smanjenje podrške Kosovara prema Evropskoj uniji. Kosovo je godinama bilo bez vizne liberalizacije, a podrška EU u zemlji je najveća u regionu i Evropi. Sankcije stvaraju očajanje prema EU, ali ne prelaze u evroskepticizam ili protivljenje EU kod građana", kaže Palokaj.
Ovu tvrdnju podržava i istraživanje Međunarodnog republikanskog instituta, sa sedištem u Vašingtonu, koje je sprovedeno u šest zemalja Zapadnog Balkana od februara do marta prošle godine.
Prema rezultatima ovog istraživanja, 87 odsto anketiranih na Kosovu želi da njihova zemlja sledi proevropski i prozapadni kurs, za razliku od Srbije, gde je samo deset odsto anketiranih dalo isti odgovor.
Međutim, Rašiti upozorava da ako sankcije EU budu trajale još neko vreme, one će loše uticati na dugoročne odnose Prištine prema Briselu, posebno sada kada se politička dešavanja u svetu menjaju iz dana u dan.