Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
O mogućim posljedicama velikog upliva ruskog kapitala, posebno u Crnu Goru, govori Miroslav Prokopijević iz beogradskog Instituta za evropske studije.
Razgovarali smo sa Borisom Divjakom, članom Međunarodnog odbora direktora „Tranparens Internacionala" i direktorom te organizacije za BiH. Razgovor povodom objavljivanja izvještaja „Transparens Internešenela"u kojem su BiH, Crna Gora i Makedonija označene kao zemlje sa izrazito visokim stepenom korupcije.
U okviru ciklusa intervjua «Crna Gora i region», sa profesorom doktorom Dobrivojem Radovanovićem, kriminologom iz Beograda, razgovarali smo o uticaju političkih prilika ka saradnju crnogorske i srpske policije.
Odluka Skupštine Srbije da izmijeni Zakon o državljanstvu i time bez sporazuma sa Crnom Gorom pokuša da uredi oblast sticanja dvojnog državljanstva, slučaj Filaret, izjava savjetnika srpskog premijera da je Crna Gora kvazi država, proteklih su dana potresle ionako zategnute odnose Crna Gora i Srbije. Funkcioner Liberalnodemokratske partije Vesna Pešić kaže da odnos Srbije prema Crnoj Gori treba posmatrati u kontekstu opšte svađalačke politike prema svijetu koju vodi Vlada Vojislava Koštunice.
Povod za razgovor sa Senadom Pećaninom su sve češći napadi na novinare. Posljednji u nizu napada dogodio se samo prije pet dana. Tri osobe su u klasičnoj sačekuši fizički napale direktora „Vijesti“ Željka Ivanovića. Napadači, već peti, nijesu pronađeni. Pećanin je ugledni sarajevski novinar i direktor nedjeljnika „Dani“.
Episkopa Srpske pravoslavne crkve Filareta koji je u utorak počeo štrajk glađu nakon što mu je crnogorska policija četvrti put zabranila ulazak u Crnu Goru jer se nalazi na spisku osoba koje Haški tribunal sumnjiči da su pomagale haškim optuženicima, juče je posjetio srpski ministar vjera Radomir Naumov, a srpske vlasti su od Haškog suda tražile da se Filaret izbriše sa spiska pomagača optuženima za ratne zločine što je Tribunal odbio. Slučaj Filaret, prije svega, pokazuje servilnost koju dio srpskih zvaničnika ima prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi za koju se može reći da je u Srbiji institucija iznad države“, kaže za naš program Teofil Pančić, politički analitičar iz Beograda.
Odluka crngoorskog „Telekom“-a, čiji je većinski vlasnik „Mađar Telekom“ da od 1. Septembra obustavi naplatu radio televizijske pretplate na sadašnji način preko računa za fiksni telefon, ozbiljno dovodi u pitanje funkcionisanje Radio Televizije Crne Gore koja je u procesu višegodišnje transformacije u javni servis. To je povod za razgovor sa Radetom Veljanovskim, predavačem na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i šefom tima za izradu Zakona o radio difuziji. Veljanovski govori o isksutvima javnih servisa u regionu, kao i tome kako to rade drugi.
Više opozicionih partija reagovalo je na odluku crnogorske Vlade da u Avganistan uputi 1500 automatskih pušaka, stotinu puškomitraljeza i 250 hiljada metaka kao doprinos međunarodnoj mirovnoj misiji u toj zemlji. Srpska lista zatražila je od Vlade odgovor zašto je prilikom donošenja takve odluke zaobiđen parlament, dok je Liberalna partija ocijenila da bi bilo bolje da je crnogorska Vlada u Avganistan poslala hranu, odjeću i lijekove nego oružje, ocijenivši da se Vlada svrstala na jednu stranu. Na optužbe Ministarstvo odbrane reagovalo je saopštenjem u kome se navodi da je upućivanje donacija u ingerencijama Vlade, a ne parlamenta. O ovim crnogorskim dilemama za RSE govori Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda.
Gotovo sve zemlje bivše Jugoslavije bilježe visok stepen korupcije koja kao globalni problem funkcioniše po istoj matrici. U okviru serije intervjua „Crna Gora i region“, sa Zorislavnom Antun Petrovićem, predsjednikom hrvatskog Transparensi Internešnela razgovaramo o iskustvu i o borbi protiv korupcije u Hrvatskoj.
"Crnogorci su okruženi i Hrvatima i Srbima, koji imaju svoj hrvatski, odnosno srpski jezik. Nema, dakle, nikakve dvojbe da je najprirodnije rješenje da Crnogorci, napokon, kao posjednici jednog slavenskog jezika, koji ima svoje posebne značajke, zbog veće ili zbog manje sličnosti sa srpskim ili sa hrvatskim jezikom, ne gube pravo na svoje vlastito ime za jezik," kaže Tomislav Ladan, ekspert za slavistiku i direktor zagrebačkog Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža".
U ciklusu intervjua "Crna Gora i region" razgovarali smo sa Vladimirom Todorićem, savjetnikom potpredsjednika Vlade Srbije. Todorić, uz ostalo, kaže kako pitanje dvojnog državljanstva ne smije biti kamen spoticanja između Crne Gore i Srbije. Navodi, međutim, kako će Srbija uskratiti dvojno državljanstvo građanima Crne Gore, ukoliko i crnogorske vlasti donesu takvu odluku za građane Srbije.
"Realno, imajući u vidu da znamo šta se dogodilo i previše je krvi između dveju strana proliveno i umesto da profunkcioniše pravna država i kod nas na Kosovu i u Srbiji, više ili manje se bavimo teorijom krvi i tla, budući da je to dominacija u svesti i podsvesti sviju nas," kaže Beljulj Bećaj, kosovski analitičar i ukazuje na moguće implikacije po region, ukoliko Priština zbog najnovije krize u pregovorima u konačnom rješenju statusa Kosova, jednostrano proglasi nezavisnost.
Iako su od obnavljanja crnogorske nezavisnosti srpski zvaničnici bili rijetki gosti zvanične Podgorice, proteklu sedmicu obilježila je živa diplomatska aktivnost, posjeta srpskog šefa diplomatije Vuka Jeremića i potpredsjednika Vlade Božidara Đelića. Osim uobičajenih izjava o dobrosusjedskim odnosima i potrebi intenziviranja privredne saradnje, teme su bile i dva osjetljiva pitanja, dobijanje dvojnog državljanstva i status studenata iz Crne Gore na srpskim univerzitetima. O tome smo, uz ostalo, razgovarali sa Sonjom Biserko, predsjednicom Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije.
U okviru ciklusa „Crna Gora i region“, razgovarali smo sa Jelkom Kacinom, poslanikom Evropskog parlamenta i izvjestiocem za Srbiju. Kacin, uz ostalo, za Radio Slobodna Evropa naglašava kako Kosovo ostaje evropski problem, a ne samo problem koji će rješavati Vašington i Moskva.
Saradnja u oblasti odbrane i vojske može doprineti da se odnosi na relaciji Beograd – Podgorica poprave, da će se onda oni odraziti pozitivno na sveukupne političke odnose, ako budemo čekali da se politički odnosi, na relaciji određeni političari u Srbiji prema određenim političarima u Crnoj Gori poprave, trpeće ne samo vojna saradnja, nego i sve ostalo, kaže Zoran Dragišić, vojni analitičar iz Beograda.
Hapšenje haškog bjegunca Vlastimira Đorđevića u Budvi za koga se godinama tvrdilo da se skriva u Rusiji i Srbiji bilo je povod za niz političkih optužbi, posebno od strane Koštuničinog DSS-a na račun Crne Gore koja, kako su naveli, «godinama krije haške bjegunce». Sa iste adrese stiglo je i cinično pitanje da li je Đorđević glasao i na crnogorskom referendumu. Šta se može zaključiti iz činjenice da je Đorđević uhapšen u Crnoj Gori? O ovim i drugim temama za RSE govori Goran Petrović, bivši šef Državne Bezbednosti Srbije iz vremena Đinđićeve Vlade.
Da li bi Crna Gora trebalo da se pridruži NATO savezu i dalje je izuzetno aktuelno pitanje, s obzirom da je održan niz rasprava koje su okončane bez definitivnog stava. Jedan od trenutnih pokazatelja raspoloženja javnosti prema ovom pitanju je upravo objavljeno istraživanje CEDEM-a (Centar za demokratiju i ljudska prava) koje je pokazalo da je za čak sedam procenata više onih koji su protiv ulaska u NATO naspram onih koji su za ulazak Crne Gore u najmoćniju vojnopolitičku alijansu. O ovim i drugim pitanjima govori Tomislav Jakić, savjetnik hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.
Sa Vojinom Dimitrijevićem, doktorom pravnih nauka, profesorom na više svjetskih univerziteta, ekspertom za ljudska prava i članom Venecijanske komisije Savjeta Evrope, razgovarli smo o primjedbama Venecijanske komisije na prijedlog crnogorskog Ustava iz oblasti ljudskih prava.
Dodjela nagrada Internacionalne lige humanista Đukanoviću i Maroviću, protesti intelektualaca koji su uslijedili i oštre reakcije ranijih laureata na te kritike otvaraju i niz principijelnih pitanja o moralu u politici, o nespremnosti da se čuje kritika, ali i potrebi da se raznim tumačenjima mijenja nedavna prošlost. To je bio i povod za intervju sa Filipom Davidom, beogradskim piscem.
Crnu Goru i Bosnu su ovih dana povezala dva događaja. Naime, ovih dana navršilo se petnaest godina od kada su crnogorske vlasti deportovale bosanskohercegovačke izbjeglice snagama Radovana Karadžića, od kojih je najmanje osamdeset troje kasnije ubijeno. U isto vrijeme Internacionalna liga humanista iz Sarajeva predložila je da priznanja za mir budu dodijeljena Milu Đukanoviću i Svetozaru Maroviću što je izazvalo niz negativnih reakcija domaće, ali i dijela bosanskohercegovačke javnosti. O tome smo razgovarali sa Borom Kontićem, novinarom i direktorom Medija centra iz Sarajeva.
Učitajte više sadržaja...
