Šefica biroa Radija Slobodna Evropa u Podgorici.
Makedonija i Crna Gora našle su se u donekle sličnoj situaciji. Obje su potpisnice Sporazuma o stabilizaciji i asocijaciji, s tim što ga je Crna Gora za sad samo parafirala, ali i spornog člana 98 o neizručivanju američkih građana Međunarodnom sudu pravde. Kako je Makedonija prošla period u kome se Crna Gora trenutno nalazi u procjepu oprečnih zahtjeva Vašingtona i Brisela? O tome smo razgovarali sa predsjednikom Evropskog pokreta u Makedoniji Dimitrom Mirčevim.
Sa Zoranom Milanovićem, koji je četiri godine proveo u misijama Evropske Unije i NATO-u, razgovaramo i o iskustvu Hrvatske koja je potpisala SOFA sporazum, ali i odbila zahtjev za potpisivanjem člana 98. Milanović, istaknuti SDP-ovac, mogući Račanov politički nasljednik i hrvatski diplomata govori o iskustvima koja su relevantna i za Crnu Goru. Osvrćući se na situaciju u regionu Milanović kaže da su većinu nevolja koje je srpski narod doživio u zadnjih petnaest godina donijele njegove vođe. On u Beogradu vidi s jedne strane jednu modernu demokratsku garnituru predvođenu Borisom Tadićem i s druge strane, jednu prilično agresivnu, militantnu politiku radikala koja ne pripada ovom stoljeću.
O promjenama u socijalnopolitičkoj sferi koje su posljedica tranzicije, kako je naziva vlast ili divlje privatizacije kako tvrde oponenti, za RSE govori Ivan Šijaković, profesor sociologije na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
Strateški interes Crne Gore je da što pre osigura bezbednosni stabilan politički i ekonomski okvir, kao i efikasno funkcionisanje države, jer od toga će najveće koristi imati državljani, kaže Anton Grizold, bivši ministar odbrane Slovenije i profesor ljubljanskog Fakulteta društvenih nauka.
U okviru serijala intervjua "Crna Gora i region" razgovarali smo sa Romanom Jakičem, doskorašnjim predsjednikom Političkog komiteta Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
U ciklusu intervjua "Crna Gora i region" ovaj put govorimo o problemu aktuelnom i u Crnoj Gori i u susjednoj Hrvatskoj, masovnoj prodaji zemljišta, posebno u primorskoj regiji strancima. „Crna Gora i Hrvatska su na istoj opasnoj strmoglavici da većinski vlasnici njihove teritorije budu stranci“, kaže za Radio Slobodna Evropa profesor Pravnog fakulteta u Rijeci Petar Simoneti (Simonetti), koji je objavio preko stotinu naučnih radova na temu promjene vlasništva nad nekretninama, uključujući i procese denacionalizacije. Profesor Simoneti kaže i da bi i Hrvatska i Crna Gora morale zakonom zabraniti prodaju državnog zemljišta kako bi se makar djelimično ublažio ovaj opasan trend.
Ni Beograd ni Priština više ne mogu da utiču na buduće rešenje statusa Kosova i Metohije, smatra istoričar Milan St. Protić. Po njegovom mišljenju gostovanje Koštunice i Sejdiua u Ujedinjenim nacijama bilo je mnogo više simbolično nego što je bilo suštinsko. Oni čak nisu ni mogli da prisustvuju diskusiji u okviru Saveta bezbednosti, mada je Koštunici bilo dozvoljeno da se obrati Savetu bezbednosti, a Sejdiu čak ni to.
Šta ako Rusija uprkos stavu Vašingtona i Brisela stavi veto na Ahtisarijevo rješenje? Šta podrazumijeva njegova izjava da će kosovski Albanci upotrijebiti sva sredstva kako bi Kosovo bilo nezavisno i ima li opasnosti da kriza eskalira na region? O tome smo razgovarali sa Ilberom Hisom, članom kosovskog pregovaračkog tima.
Šta sve Crnu Goru čeka u procesu evropskih integracija nakon parafiranja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? O tome smo razgovarali sa Andrejom Engelmanom, ekspertom za proširenje Evropske unije i zamjenikom direktora Kancelarije za evropske poslove Vlade Slovenije.
Prekid pregovora Prištine i Beograda, te mogućnost da se pred Savjetom bezbjednosti nađe rezolucija koja bi u osnovi imala plan Martija Ahtisarija, a koji je zvanični Beograd ocijenio neprihvatljivim, otvara niz pitanja od kojih je svakako najznačajnije bezbjednosno. O tome smo razgovarali sa Aleksandrom Popovom, direktorom novosadskog Centra za regionalizam.
Poslije presude Međunarodnog suda pravde da Srbija i Crna Gora nije odgovorna za genocid protiv Bosne i Hercegovine, gotovo je izvjesno da će biti odbijena i tužba Hrvatske pred istim sudom koja je takođe bivšu državnu zajednicu tužila za genocid i agresiju. To otvara čitav niz pitanja, od toga da li bi Hrvatska trebalo sama da povuče tužbu, da li ima drugih pravnih instanci kojima bi se mogla žaliti, do toga da li pitanje eventualne ratne odštete prestaje biti pravno, a postaje političko. O tome smo razgovarali sa Antom Nobilom, bivšim zamjenikom hrvatskog državnog tužioca, danas poznatim advokatom.
Osim Bosne i Hercegovine tužbu za genocid protiv Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu podnijela je 1999. godine i Hrvatska. U međuvremenu, značajno su otoplili odnosi Podgorice i Zagreba. Da li će to uticati na tužbu i koji je način da se uspostavi principijelno korektan odnos prema nedavnoj prošlosti, uključujući i sve posljedice za učinjene štete? O tome smo razgovarali sa doktorom Damirom Grubišom, zagrebačkim profesorom politikologije i čelnikom Instituta za međunarodne odnose.
U intervjuu Radiju Slobodna Evropa, predsjednik Stranke demokratske akcije BiH i bivši predsjedavajući Predsjedništva BiH, Sulejman Tihić, kaže kako očekuje da presuda Međunarodnog suda pravde (ICJ) u Hagu po tužbi BiH za genocid protiv nekadašnje državne zajednice Srbija i Crna Gora bude u korist BiH. Presuda, ocjenjuje Tihić, može imati određene političke posljedice.
Sa Vladimirom Vodinelićem, profesorom beogradskog Pravnog fakulteta, vodećim ekspertom u oblasti Građanskog prava i jednim od autora o lustraciji u Srbiji, razgovarali smo o ograničenjima u primjeni zakona o lustraciji, čije se usvajanje sve glasnije traži u Crnoj Gori.
Nakon raspada bivše Jugoslavije granica između Hrvatske i Crne Gore uređena je privremenim sporazumom zaključenim 2002. godine.Prilikom nedavne posjete hrvatskog premijera Podgorici dogovoreno je da se pokrene pitanje trajnog razgraničenja na Prevlaci. „To treba riješiti međusobnim dogovorom, a ako to nije moguće, pred međunarodnim sudovima,“ ocjenjuje u intervjuu Radiju Slobodna Evropa Davorin Rudolf, redovni član Hrvatske akademije nauka i umjetnosti i profesor Međunarodnog prava u penziji.
Nakon nedjeljnih izbora u Srbiji vodeći svjetski mediji, političari i analitičari komentarišu izborne rezultate i njihov uticaj na rješavanje kosovske krize, te odnose sa Bosnom i Hercegovinom i saradnjom sa Hagom i o implikacijama rezultata izbora na srpsko crnogorske odnose. O tome smo razgovarali sa beogradskim analitičarem, doktorom Dušanom Janjićem.
U Srbiji u ponoć počinje predizborna tišina uoči parlamentarnih izbora 21. januara. Izbori se ocjenjuju važnim i za region u svijetlu rješenja pitanja Kosova, te odnosa Srbije sa Bosnom i Hercegovinom. Kakve su moguće regionalne implikacije izborih rezultata u Srbiji? O tome smo razgovarali sa Miljenkom Deretom, direktorom beogradske Građanske inicijative.
Sjutra u prvu zvaničnu posjetu Crnoj Gori dolazi premijer Hrvatske Ivo Sanader, koji će uz susrete sa crnogorskim zvaničnicima otvoriti i hrvatsku ambasadu u Podgorici. O sadašnjim diplomatskim odnosima Crne Gore i Podgorice razgovorali smo sa Matom Granićem, bivšim dugogodišnjim ministrom inostranih poslova Hrvatske.
Kakva je stabilnost Zapadnog Balkana na kraju 2006. i koji su regionalni bezbijdnosni rizici u godini pred nama? U kakvoj je poziciji Crna Gora? Da li je uspjela da se sa obnovljenom državnošću donekle zaštiti od potencijalnih kriza u bližem okruženju? O ovim smo temama razgovarali sa Džemsom Lajonom, specijalnim savjetnikom Međunarodne krizne grupe za Balkan.
Ovih dana objavljena je informacija da se na premijera Republike Srpske Milorada Dodika sprema atentat, te da su u to uključena i neka imena iz političkog vrha Crne Gore, poput predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića ili funkcionera DPS-a Svetozara Marovića, što su oni odlučno demantovali. Profesor banjalučkog Filozofskog fakulteta Miodrag Živanović tvrdi da je pomenuta konstrukcija posljedica odnosa političkih i kriminalnih struktura u Republici Srpskoj.
Učitajte više sadržaja...
