Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine glasao je 25. februara za smjenu ministra financija i trezora Srđana Amidžića i ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staše Košarca, kadrova Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) na čijem čelu je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Za smjenu je glasalo 27 zastupnika, a protiv su bila dva, od 29 prisutnih zastupnika.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP), Narod i Pravda (NiP) i Naša stranka (NS), stranke sarajevske "Trojke", zatražile su 5. februara smjenu Košarca i Amidžića.
"Trojka" je sa SNSD-om i Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH formirala državnu vlast nakon izbora održanih u oktobru 2022. godine.
Smjenu ministara u BiH mora potvrditi i drugi, Dom naroda u kojem SNSD ima tri delegata u Klubu srpskog naroda i može bojkotom spriječiti održavanje sjednice na kojoj bi se smjena potvrdila.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a BiH, kazao je da su smjenu SNSD-ovih ministara zatražili zbog blokade evropskog puta.
"Smatramo da SNSD, na čelu s Miloradom Dodikom, narušava mir i sigurnost u BiH i regionu. U državnoj izvršnoj vlasti i u vlasti na bilo kojem nivou ne mogu sjediti ljudi koji stvaraju sigurnosnu krizu", kazao je, pored ostalog, Magazinović obrazlažući zahtjev za smjenu.
Mithad Čaušević, zastupnik opozicijske Stranke demokratske stranke (SDA), kazao je su oni već glasali protiv ministra Amidžića kad je imenovan, a protiv ministra Košarca dva puta, prvi put kad je imenovan i potom po inicijativi za smjenu u decembru 2023. godine koja je podnesena zbog povezivanja s obiteljskim nasiljem.
"I opet ćemo glasati za njihovu smjenu. Svi vi koji ste pozicija, prije dvije godine ste ubjeđivali građane da je Dodik dobar, a sad tvrdite da nije", kazao je Čaušević tokom rasprave. Čaušević je kazao da bi "najodgovornije prema građanima bilo da predsjedavajuća [Vijeća ministara Borjana Krišto] podnese ostavku i da se formira nova vlast".
Zastupnici SNSD-a nisu prisustvovali sjednici, a 25. februara popodne u Banjoj Luci se očekuje početak dvodnevnog mitinga u organizaciji vlasti Republika Srpska kao i sjednice Narodne skupštine.
Povod mitinga je izricanje prvostepene presude predsjedniku tog entiteta Miloradu Dodiku i v. d. direktoru Službenog lista RS-a Milošu Lukiću pred državnim sudom BiH zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH koje je zakazano za 26. februar.
Srđan Amidžić, generalni sekretar SNSD-a, na drugom je mjestu po utjecaju u stranci nakon Dodika.
Staša Košarac je potpredsjednik SNSD-a i zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH. Uz glas drugog zamjenika, ministra obrane Zukana Heleza iz SDP-a BiH i predsjedavajuću Borjanu Krišto iz HDZ-a BiH, njegov glas je ključan kod određivanja plana rada državne vlade.
Sjedinjene Američke Države sankcionirale su Košarca, člana Predsjedništva SNSD-a, jer je "koristio svoj položaj za potkopavanje državnih institucija u korist Dodika" koji je od ranije s porodicom i vrhom RS-a na tzv. crnoj listi.
Dva puta u deset dana, 12. i 20. februara, glasalo se o smjeni Elmedina Konakovića, ministra vanjskih poslova BiH, i oba puta nije bilo potrebne većine. Prva inicijativa došla je od vladajućih iz Republike Srpske koji su ga u zahtjevu optužili da je "ugrozio prava srpskog naroda" tražeći da se 9. januar proglasi danom žalosti u BiH – kad se u RS-u organizirala proslava dana RS-a na datum koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.
Nakon smjene Nebojše Radmanovića, SNSD-ovog člana rukovodstva Zastupničkog doma, SNSD je izlaskom sa sjednice i rušenjem kvoruma spriječio, barem privremeno, smjenu Nikole Špirića, svog člana kolegija u drugom, Domu naroda Parlamenta BiH.
Vijeće ministara BiH sastoji se od predsjedavajućeg i devet ministara, koji u mandatu nakon izbora 2022. godine dolaze iz osam stranaka. Sadašnji odnos snaga u državnom parlamentu BiH je takav da se vlast može napraviti sa svakim i bez svakoga.
Formiranje i promjena državne vlasti u Bosni i Hercegovini složeni su procesi zbog ustavnog i institucionalnog uređenja te specifične etničke podjele političkih funkcija.
Mandatara Vijeća ministara imenuje tročlano Predsjedništvo BiH, a prijedloge za ministre potvrđuje samo Zastupnički dom Parlamenta prostom većinom od 22 od ukupno 42 glasa.
Međutim, za smjenu bilo kojeg ministra, predsjedavajuće Vijeća ministara BiH ili cijele državne vlade potrebne su i opća i entitetska ili etnička većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Ovaj mehanizam omogućava strankama, poput Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH koje trenutno imaju po tri delegata u klubovima srpskog i hrvatskog naroda, blokiranje smjene predsjedavajuće ili svojih ministara bojkotom sjednice.
