Globalna vojna potrošnja dosegla je 2,718 milijardi dolara u 2024. godini, što predstavlja povećanje od 9,4 posto u odnosu na 2023. godinu. Vojni izdaci na međunarodnom nivou rastu neprekidno već deset godina. Ali nikada ranije od kraja Hladnog rata nisu zabilježili tako snažan porast u roku od jedne godine.
Tako se navodi u novom izvještaju objavljenom 28. aprila od strane Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI). Prema izvještaju, vojni troškovi su porasli u svim regijama svijeta, a više od 100 zemalja potrošilo je više na vojsku nego prethodne godine. Posebno značajan bio je porast u Evropi i na Bliskom istoku – kao posljedica ratova u Ukrajini i Pojasu Gaze.
Pet najvećih vojnih potrošača – Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Njemačka i Indija – čine 60 posto globalnih troškova, a zajedno su ove države potrošile 1,635 milijardi dolara.
Vojni troškovi se odnose na sve vladine troškove za vojne snage i aktivnosti, uključujući plate i beneficije, operativne troškove, nabavku oružja i opreme, izgradnju vojne infrastrukture, istraživanje i razvoj, administraciju, komandu i podršku.
Njemačka se popela na 4. mjesto svjetske rang-liste
Njemačka je značajno doprinijela razvoju u Evropi: 2024. godine vojni izdaci Njemačke povećani su treću godinu zaredom. Prema navodima SIPRI-ja, iznosili su 88,5 milijardi američkih dolara, što je 28 posto više nego prethodne godine.
Tako je Njemačka sada na četvrtom mjestu liste zemalja s najvišim vojnim izdacima – iza SAD-a, Kine i Rusije. Godine 2023. Njemačka je još bila na sedmom mjestu.
"Po prvi put od ujedinjenja, Njemačka je država s najvišim vojnim izdacima u Zapadnoj Europi", naglašava istraživač SIPRI-ja Lorenzo Scarazzato. To se može pripisati posebnom fondu od 100 milijardi eura za Bundeswehr(oružane snage), koji je odobren 2022. godine. Tim novcem Njemačka bolje oprema svoju nedovoljno opremljenu vojsku.
I to, prema SIPRI-ju, nije kraj: "Najnovije političke odluke u Njemačkoj i mnogim drugim evropskim zemljama ukazuju na to da je Evropa ušla u fazu visokih i rastućih vojnih izdataka, koja će se vjerojatno nastaviti u doglednoj budućnosti."
Rast vojnih troškova u Evropi: Poljska i Švedska prednjače
I mnoge druge evropske zemlje znatno su povećale svoje vojne rashode 2024. godine: Poljska je potrošila 31 posto više nego prethodne godine i sada ulaže 4,2 posto svojeg bruto domaćeg proizvoda u odbranu. To je najviša vrijednost među svim evropskim članicama NATO-a. Švedska je 2024. godine, u godini pristupanja NATO-u, investirala 34 posto više nego prethodne godine i potrošila 12 milijardi američkih dolara za odbranu.
Ujedinjeno Kraljevstvo je također zabilježilo povećanje vojne potrošnje za 2,8 posto, dosegnuvši 81,8 milijardi dolara, čime je zauzela šesto mjesto po najvećim vojnim izdacima u svijetu.
I vojni izdaci Francuske porasli su za 6,1 posto, dosegnuvši 64,7 milijardi dolara, što je čini devetim najvećim potrošačem.
Prije svega je rat u Ukrajini, koji sada traje već tri godine, dodatno povećao izdatke za odbranu u Evropi. Osim troškova za vlastite vojske, mnogo novca otišlo je i na vojnu pomoć Ukrajini – ukupno 60 milijardi američkih dolara. Iako je najveći dio toga došao iz SAD-a, evropske zemlje su također pružile pomoć – prije svega Njemačka sa 7,7 milijardi američkih dolara.
Sama Ukrajina imala je uvjerljivo najveće vojne izdatke na svijetu: oni su 2024. godine iznosili 34 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Za usporedbu: u Njemačkoj su prošle godine iznosili nešto manje od dva posto. "Svi porezni prihodi Ukrajine bili su u potpunosti upotrijebljeni za vojne izdatke u 2024. godini, dok su svi nevojni socioekonomski rashodi financirani stranom pomoći", navodi se u izvještaju.
Rusija je prošle godine uložila 149 milijardi dolara u svoje oružane snage, što je porast od 38 posto u odnosu na 2023. godinu.
SAD i Kina povećavaju vojne izdatke i moderniziraju nuklearne arsenale
SAD ostaju zemlja s uvjerljivo najvećim vojnim izdacima, koji su 2024. godine dodatno povećani: uložile su ukupno 997 milijardi američkih dolara u svoje oružane snage. "Značajan dio američkog proračuna za 2024. godinu bio je namijenjen modernizaciji američkih vojnih sposobnosti i američkog nuklearnog arsenala, kako bi se zadržala strateška prednost u odnosu na Rusiju i Kinu", navodi se u analizi SIPRI-ja.
SAD raspolažu s više od 5.000 nuklearnih bojevih glava i ulažu velika sredstva u postupnu modernizaciju svog arsenala.
I Kina je nastavila svoj kurs modernizacije vojske u svim područjima do 2035. godine – s proračunom od 314 milijardi dolara u 2024. godini. Poboljšani vojni kapaciteti uključuju, prema SIPRI-ju, "nove nevidljive borbene avione, bespilotne letjelice (UAV) i bespilotna podvodna vozila". Također, Kina je 2024. godine ubrzano dalje širila svoj nuklearni arsenal.
I druge zemlje u regiji se naoružavaju. Na primjer, Japan, čiji su vojni izdaci u 2024. godini porasli za 21 posto na 55,3 milijarde dolara. Ovo je najveći godišnji porast u Japanu od 1952.
Indija, peti najveći vojni potrošač u svijetu, potrošila je 86,1 milijardu dolara u 2024. - povećanje od 1,6 posto, prema izvještaju SIPRI-ja.
Povećanje vojne potrošnje na Bliskom istoku
Na Bliskom istoku ističe se Izrael, koji je 2024. godine povećao vojnu potrošnju za 65 posto – na 46,5 milijardi dolara. Razlog za to bila je eskalacija sukoba s Hezbolahom, kao i rat u Pojasu Gaze koji još uvijek traje.
Također je i Liban, u tom kontekstu, ponovno značajno povećao izdvajanja za odbranu. Zbog političke i ekonomske nestabilnosti u zemlji, to nije bio slučaj prethodnih godina.
Prošle godine, Saudijska Arabija je bila zemlja s najvećom vojnom potrošnjom na Bliskom istoku i sedma po veličini u svijetu. Njena vojna potrošnja skromno je porasla za 1,5 posto, dostigavši 80,3 milijarde dolara.
U međuvremenu, u Iranu je vojna potrošnja pala za 10 posto, ili na 7,9 milijardi dolara u 2024. Do ovog pada došlo je uprkos tome što se Teheran, prema SIPRI-ju, uključio u regionalne sukobe i podržavao oružane saveznike u regionu.
SIPRI kaže da su međunarodne sankcije značajno ograničile sposobnost Irana da poveća potrošnju na odbranu.
Dodaje da je ovo druga uzastopna godina da se vojna potrošnja povećala u pet geografskih regija svijeta, ističući geopolitičke napetosti širom svijeta.
Pripremila: Elvisa Tatlić