Znate li kako izgleda političko zapošljavanje u Bosni i Hercegovini?
"Nakon što je ministar preuzeo dužnost, raspisuje konkurs. Angažuje osobu koja će raditi na ugovor o djelu, a potom formira komisiju, te mijenja po potrebi pravilnik o sistematizaciji. Zatim, traži novac u budžetu za nova zapošljavanja. I ta osoba koja je zaposlena na ugovor o djelu, zapošljava se za stalno na tom konkursu."
Tako procedure zapošljavanja mimo zakona pojašnjava za Radio Slobodna Evropa (RSE) Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv korupcije u Vladi Kantona Sarajevo.
Prema njegovim riječima, radi se o osobama koje su bile u bliskoj vezi s politikom, čak, i kao kandidati na listama za izbore iz iste stranke iz koje je i ministar koji ih je i zaposlio.
Radi se o nezakonitom zapošljavanju zbog čega je, između ostalog, prije nekoliko dana uhapšena sarajevska ministrica za rad, Enda Pavić Pečenković.
I nije jedina. Pored nje prije 15-tak dana je uhapšena i ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade Kantona Sarajevo Adna Mesihović, te njena pomoćnica Dženita Viteškić.
U isti slučaj nezakonitog zapošljavanja je bio uključen i Ibrahim Obhođaš, član Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje Kantona Sarajevo.
Inače, četvrtina ministara u Vladi Kantona Sarajevo uhapšena je u posljednjih nekoliko mjeseci zbog koruptivnih radnji, odnosno nezakonitog zapošljavanja, zloupotrebe položaja i pranja novca.
Iz Ureda za korupciju, koje djeluje u okviru Vlade KS, najavljuju za RSE i nove aktivnosti i hapšenja, između ostalog, i u toj Vladi, ne precizirajući o kome se radi.
Prema ranijoj analizi Centara civilnih inicijativa je navedeno da u BiH ima približno 6.000 političkih funkcija, te oko 20.000 osoba koje su zaposlene po političkoj liniji.
Šta kažu građani Sarajeva?
Zeinedin Zulčić iz Sarajeva kaže za RSE kako je njegov sin prije 12 godina završio fakultet i da do danas ne može da nađe posao.
"Ne može da dobije posao u javnoj službi zbog političkog zapošljavanja", kaže on, ne dajući više detalja u vezi zapošljavanja sina.
I Sarajka Melisa kaže da je bila u situaciji da nije mogla naći posao "zbog politike koja je prisutna prilikom zapošljavanja".
"To je svakodnevnica postala, ništa iznenađujuće. Dovela sam se u situaciju da nisam mogla dobiti posao, upravo zbog politički podobnih osoba, ali to je nešto sasvim normalno kod nas postalo i nimalo me ne iznenađuje", kaže za RSE Melisa iz Sarajeva.
Najviše se prijavljuju 'nezakonita zapošljavanja'
Iz Ureda za borbu protiv korupcije navode za RSE da su do sada primili oko 4. 500 prijava za korupciju u Kantonu Sarajevo, te da se od tog broja 60 posto prijava odnosi za "nezakonita zapošljavanja".
"Sva naša analitika i statistika ukazuje da najveći broj prijava pristižu na proces zapošljavanja u javnom sektoru Kantona Sarajeva. To je jedan ugao, a drugi je da sve veći broj osoba koje su bile politički eksponirane ili su u vezi sa političarama, dobijaju poslove u javnom sektoru, a sve češće i u državnoj službi", kaže za RSE Erduan Kafedžić, direktor Ureda za borbu protiv kourpcije KS.
Naglašava da Ured posjeduje i velike baze podataka sa svim zaposlenim osobama u Kantonu Sarajevo i da se uz pomoć te baze mogu detektovati nezakonita zapošljavanja.
Ističe i da je ovakav mehanizam kontrole za sada jedino prisutan u Sarajevu.
"Vi vidite ko je zaposlen, kada je zaposlen, iz koje stranke je došao. To je analitika koja može da samelje tako veliki broj podataka. To je jedna posebna tema kada govorimo o političkom zapošljavanju u Bosni i Hercegovini i ta baza za sada, u nekom obimu funkcioniše samo u Kantonu Sarajevo", ističe Kafedžić.
Navodi i da se nezakonita zapošljavanja najčešće obavljaju tokom predizbornih perioda, u toku i poslije izbora, tokom donošenja budžeta, prekompozicije Vlade, te ulaska novih političkih subjekata u postojeću većinu.
"To nije puko uhljebljavanje, to nije socijalni moment kakvi smo navikli da imamo u Bosni i Hercegovini. Političko zapošljavanje je puno kompleksnije, puno složenije, puno opasnije od drugih oblika zloupotreba u postupku zapošavanja. To nije nepotizam, to nije kronizam. To su ozbiljni korupcijski rizici i ozbiljna korupcija", kaže Kafedžić.
Zloupotreba 'poluge moći'
Podaci koje je Transparency International BiH objavio na Interaktivnoj mapi procesuiranja korupcije pokazuju da tužilaštva u BiH nisu pokazala napredak kada je u pitanju borba protiv korupcije.
U tom dokumentu je navedeno da su tužilaštva u BiH u 2024. donijela 699 naredbe o nesprovođenju istrage, što je za 6,2 posto više u odnosu na godinu ranije, dok je smanjen broj otvorenih istraga za korupcijska krivična djela.
U konkretnim primjerima posebno se ističu kantonalna tužilaštva u Posavskom kantonu, Kantonu 10, Zapadnohercegovačkom kantonu i Kantonu Goražde, te Tužilaštvo Brčko Distrikta, koja u prošloj godini nisu imala niti jednu podignutu optužnicu za krivična djela visoke korupcije.
Rezultat rada tužilaštva najbolje ilustruje podatak da svaka treća istraga za korupcijska krivična djela završi obustavom, navodi se u izvještaju.
Komentarišući posljednja hapšenja u Vladi Kantona Sarajevo, Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH za RSE kaže da se šalje signal da pravna država počinje da postoji, ali i da ne postoje "nedodirljivi".
Dodaje i da akcije jesu za pohvalu, ali da se mora biti na oprezu, jer najčešće u BiH ne budu do kraja i provedene.
"Jer je praksa do sada kod nas pokazala da se samo završi na hapšenju, a da pravosuđe, najčešće, ne uspije da izgura do kraja svaki posebni predmet kad se neka koruptivna djela stavljaju na teret nosiocima izvršnih funkcija", kaže Ožegović.
On navodi i da prema svim dosadašnjim istraživanjima građani u BiH kao korumpiranost, uglavnom, vide javno upravu i pravosuđe.
"Većina konkursa koji postoje jesu ili pod uticajem politike ili nekih drugih poluga moći koje pogoduju određenim licima na konkursima. Imamo slučajeve da kandidati često unaprijed kažu ko će biti na konkursu, međutim, bez prijavljivanja teško je doći do takvih procjena", ističe Ožegović.
Bosna i Hercegovina prema Indeksu percepcije korupcije (CPI) je druga najkorumpiranija zemlja u Evropi i bilježi najgori rezultat od 2012. godine.
Kultura davanja mita u BiH po principu 'uzmi ili ostavi'
Profesor sa Fakultetu za javnu upravu UNSA, Amel Delić za RSE kaže kako godinama BiH, kada je riječ o korupciji, šalje lošu poruku koja je prepoznata i u izvještaju Evropske komisije o napretku BiH ka EU.
Naglašava da u Bosni i Hercegovini nedostaje moralne, etičke, ali prije svega političke odgovornosti.
"U svijetu imamo primjere političke odgovornosti, etičke odgovornosti gdje javni dužnosnici u nekom trenutku i ne čekaju da ih se formalno, pravno procesuira nego sami iz moralnih razloga podnose ostavke. Ovdje imamo situaciju da je jedna četvrtina kantonalne vlade u pritvoru, a niti pojedinačni ministri u vladi, niti premijer ni ne pomišljaju da se makar obrate građanima, izvinu, a kamoli ostavku da podnesu", dodaje Delić.
Kaže i da je u praksi sve više slučajeva da visokopozicionirane osobe kojima se sudi za zloupotrebu položaja, nekoliko godina primaju i plate, iako su pod suspenzijom.
Posebno potcrtava kako je odgovornost i na građanima BiH.
"Ovdje se stvorila kultura koja podrazumijeva da je normalno nekoga počastiti, ponuditi mito, tražiti neku štelu i sl. Građani kao da su prosto nemoćni pod tim sistemskim korupcijskim radnjama i da su i oni prihvatili određene obrazce ponašanja što ih apsolutno neopravdava. Mi kao društvo moramo izgrađivati drugačiju svjest", dodaje on.
Prema izvještaju Svjetske banke o tržištu rada javnog sektora i njegovih implikacija u BiH, navedeno je da je javni sektor poželjniji poslodavac, ali ne bira najsposobnije i najmotiviranije radnike, zbog nedostatka transparentnosti i vrednovanja sposobnosti prilikom zapošljavanja.
U anketi koju je sprovela Svjetska banka istaknuto je da su dva najznačajnija faktora za dobivanje posla u javnom sektoru "podrška od političara ili nekoga ko ima političke veze ili lično poznanstvo s nekim ko radi u javnom sektoru".
Anketa je pokazala i da su "lične ili političke veze od uticaja na platu i karijeru radnika u javnom sektoru".
Na primjer, 45 procenata radnika državnih preduzeća navodi da su političke veze od značaja za napredovanje, a približno 39 procenata vjeruje da veze pomažu da se dobije i povećanje plate.