Savjet ministara Bosne i Hercegovine usvojio je na vanrednoj sjednici u petak zaključak kojim je prebacio odgovornost BiH za plaćanje duga entiteta Republika Srpska slovenačkoj kompaniji Viaduct u ruke Fiskalnog vijeća BiH.
Fiskalno vijeće prema usvojenom zaključku, treba izvršiti izmjenu fiskalnog okvira, kako bi se budžetom BiH moglo predvidjeti plaćanje duga, te deblokirati računi i imovina u procesu kojeg su pokrenuli Slovenci.
Zbog duga većeg od 56 miliona evra kojeg RS nije platila, najviše je ugroženo funkcionisanje agencije zadužene za kontrolu neba iznad BiH (BHANSA), jer su zbog zahtjeva Viaducta blokirane isplate toj državnoj agenciji. Ta situacija prijeti da dođe i do zatvaranja aerodroma u BiH.
"Ako to Fiksalno vijeće ne odobri, što možemo očekivati jer bi se radilo o preraspodjeli novca od Centralne banke, to bi značilo da jedan dio ovih sredstava ide na štetu Federacije BIH (drugog entiteta u zemlji), pa možemo očekivati da FBIH ne pristane da na Fiskalnom vijeću rješavamo ovaj problem. U tom slučaju ćemo na sjednici Vijeća ministara u utorak razmatrati druge opcije deblokade BHANSA-e, kako ne bi došlo do obustave kontrole neba u BIH", izjavio je novinarima nakon sjednice Savjeta ministara Edin Forto, ministar prometa i komunikacija BiH.
Fiskalno vijeće je tijelo čiji je zadatak da koordiniše fiskalne politike u BiH kako bi se osigurala finansijska održivost zemlje. Čine ga predsjedavajući Savjeta ministara, koji i predsjedava, te premijeri oba entiteta, kao i ministri finansija na državnom i entitetskom nivou.
Sjednicama Vijeća, bez prava glasa, prisustvuje i guverner Centralne banke BiH, te predsjednik Vlade Brčko distrikta, kao treće administrativne jedinice u BiH.
Slovenačka kompanija Viaduct pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) presudio je u korist Viaducta 2022. godine, naloživši BiH – budući da Republika Srpska nije međunarodni subjekat - da plati odštetu od 39 miliona evra.
Do 1. marta 2025. ukupni dug sa kamatama popeo se na približno 56,3 miliona eura, povećavajući se za oko 9.500 eura dnevno.
Nakon presude, Viaduct je pokrenuo postupke zapljene državne imovine BiH u zemlji i inozemstvu, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Zbog toga je zračni prostor iznad Bosne i Hercegovine suočen sa potencijalnim zatvaranjem ili ponovnim preuzimanjem od Hrvatske i Srbije.
Ova mogućnost pojavila se nakon što je Evropska organizacija za bezbjednost vazdušnog saobraćaja (EUROCONTROL) zamrzla sva plaćanja prema BHANSA-i, kako je ranije potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Slovenci su u maju prošle godine zatražili i oduzimanje tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu sa presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.
Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inostranstvu.
Opštinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.
