Marke iz državnog trezora, euri i dolari u inozemstvu, zgrade i ostala imovina Bosne i Hercegovine, mogli bi biti zaplijenjeni sve dok država BiH ne vrati više od 55 miliona eura koliko Republika Srpska, njen entitet, duguje slovenskoj kompaniji Viaduct.
Slovenci su u maju prošle godine zatražili ovrhu nad tri zgrade Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Brčkom i Mostaru pred lokalnim sudovima, u skladu s presudom Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) iz Washingtona od 18. aprila 2022. godine.
Pred sarajevskim sudom Viaduct je dodatno zatražio izvršenje nad novcem države na računima banaka u zemlji, a pred sudovima u Luksemburgu i Belgiji nad imovinom i računima BiH u inozemstvu.
Općinski sud u Mostaru je sredinom marta prihvatio prijedlog za pljenidbu zgrade Centralne banke BiH u tom gradu koji još nije konačan, dok se čekaju presude ostalih sudova.
"Tražioci izvršenja [Viaduct] imaju neograničenu mogućnost da mijenjaju predmet izvršenja i to može biti sve što je državna imovina. Trenutni broj izvršenja može se, također, povećavati, sve dok se ne u potpunosti ne izvrši naplata potraživanja, prema arbitražnoj odluci", kazao je za Radio Slobodna Evropa advokat Predrag Baroš, koji zastupa slovensku kompaniju.
EUROCONTROL zamrznuo isplate prema BHANSA-i
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) saopćila je 26. marta da je službeno obaviještena od strane Europske organizacije za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) da je, na osnovu sudske odluke, naloženo zamrzavanje svih daljnjih isplata EUROCONTROL-a prema BHANSA-i, kao rezultat arbitražne presude donesene u korist slovenske kompanije "Viaduct".
Iz BHANSA-e su naveli da se, iako nisu bili strana u ovom sporu, suočavaju s mogućnošću blokade sredstava neophodnih za nesmetano odvijanje zračne plovidbe.
"Kako bi se pronašlo hitno rješenje i osigurao kontinuitet operacija, BHANSA intenzivno surađuje s nadležnim institucijama. Javnost će biti blagovremeno informirana o svim daljnjim koracima", navodi se u saopćenju.
BHANSA je državna agencija koja kontrolira i upravlja zračnim prostorom BiH.
Spor između Viaducta i države BiH je, jer je Vlada Republike Srpske (RS) dala koncesiju Slovencima za izgradnju dvije manje hidroelektrane na rijeci Vrbas kod Banje Luke u novembru 2004. godine.
Potom je Vlada RS-a dodijelila 2013. godine koncesiju vlastitoj Elektroprivredi, nekoliko kilometara uzvodno i ugrozila slovenski projekt.
Slovenska kompanija ponudila je sporazumni raskid koncesijskog ugovora što je Vlada RS-a odbila, nakon čega je odštetu zatražila pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, ali ne protiv entiteta RS koji nije međunarodni subjekt, već protiv države BiH.
ICSID je donio presudu protiv BiH 18. aprila 2022. godine i naložio državi da isplati odštetu koja je tad procijenjena na oko 39 miliona eura na koji će se obračunati kamate. Ukupan dug od tad se povećao na oko 55,2 miliona eura i svaki dan je veći za oko 9.500 eura.
Ministar financija BiH Srđan Amidžić, kao i drugi predstavnici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine iz bh. entiteta RS, odbili su pozive RSE da kažu zašto BiH do sad nije platila dug prema Viaductu, kada će biti plaćen, kao i kad će se od RS-a tražiti da isplati dug na račun trezora BiH.
Iz Vlade, odnosno ministarstva financija Republike Srpske nisu odgovorili na upit RSE hoće li i kako će ovaj entitet isplatiti odštetu prema slovenskoj kompaniji.
Institucije će se žaliti, RS pokrenula istragu
Zamjenik ministra financija i trezora BiH Muhamed Hasanović saopćio je kako je "jasno da organi Bosne i Hercegovine nisu ni na koji način učestvovali u potpisivanju i realizaciji ugovora o koncesiji na vodama Vrbasa".
"Sporazum iz 2017. godine, koji je potpisala tadašnja premijerka [Republike Srpske] Željka Cvijanović, nedvosmisleno je precizirao da će RS snositi sve finansijske posljedice arbitraže", naveo je Hasanović.
Hasanović je potvrdio da je Vijeće ministara BiH u više navrata pozvalo RS da izvrši plaćanje, ali nijedan od zaključaka državne vlade nije usvojen.
Ministri u državnoj vladi koji dolaze iz Republike Srpske glasali su protiv prijedloga da se RS obaveže na hitno izvršenje arbitražne odluke na sjednici održanoj 28. maja 2024. godine, uključujući ministra financija Srđana Amidžića, koji je kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
Entitetske vlasti i nakon prvostepene odluke mostarskog suda odbijaju isplatiti odštetu slovenskom Viaductu.
Prošle sedmice su objavile da je u toku istraga o ovom slučaju. Ministarstvo unutrašnjih poslova RS-a je entitetskom Republičkom javnom tužilaštvu "podnijelo izvještaj" protiv tri fizička lica koja nisu imenovana, te pravnog lica "Viaduct".
Kako se navodi, oni su osumnjičeni da su zloupotrebom službenog položaja ili ovlaštenja oštetili budžet RS-a za 76 miliona maraka (oko 38,8 miliona eura), a "u vezi s malverzacijama prilikom zaključenja konsultantskih ugovora između pravnih lica HES Vrbas i Viaduct Portorož".
Po tim ugovorima, arbitražni sud u Washingtonu je donio presudu protiv BiH u navedenom iznosu, koji bi trebala platiti Republika Srpska.
Tužiteljstvo RS-a odlučuje o eventualnom podizanju optužnice i nisu mogli odgovoriti na upit RSE o ovom predmetu, jer je "istraga u toku".
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto kazala je u odgovoru na zvanično upućeno zastupničko pitanje da će, "u slučaju da Republika Srpske ne izvrši svoje obaveze, izvršenje ići na teret BiH", ali da "u tom slučaju BiH ima pravo tužbe kako bi se naplatila od RS-a".
"Manevarskog prostora odavno više nema. Situacija je konačna i moramo platiti. Taj dug će naknadno biti naplaćen iz budžeta Republike Srpske", kazao je ekonomist Zoran Pavlović za RSE.
Institucije BiH mogu se žaliti na odluke općinskih sudova o zapljeni imovine.
Iz Centralne banke BiH su za RSE potvrdili da su zaprimili rješenje Općinskog suda u Mostaru o izvršenju nad njihovom zgradom u tom gradu i da će izjaviti prigovor.
"Budući da je dovedena u situaciju neriješenih pravnih odnosa i projekata s kojim nema nikakve veze, CBBiH će iskoristiti sva pravna sredstva kako bi zaštitila svoju imovinu i interese", kazali su za RSE iz Centralne banke BiH.
Ako općinski sudovi odbiju prigovor, konačnu odluku će nakon žalbe donijeti viši sudovi u zemlji.
Prvobitna odšteta se upeterostručila
Advokat Predrag Baroš, čiji ured zastupa slovensku kompaniju, kazao je za RSE da je Viaduct nudio entitetskim vlastima u RS-u nagodbu prije podizanja arbitražne tužbe 2016. godine.
Slovenska kompanija je, prema njegovim riječima, bila spremna odustati od tužbe ako joj RS isplati 11,4 miliona eura odštete, što je Vlada RS-a odbila. Viaduct je potom pokrenuo tužbu protiv BiH pred arbitražnim centrom Svjetske banke u Washingtonu. Ukupna odšteta prema Viaductu od tad se upetostručila.
"Prema posljednjem nalazu vještaka od 1. marta 2025. godine, osnovica za obračun duga iznosi 49 miliona eura. Glavnica i kamate rastu brzo i kumulativno, pa je trenutna kamata 9.500 eura dnevno", kazao je Baroš za RSE.
Kad se glavnici dodaju kamate i arbitražni troškovi, dug premašuje 108 miliona maraka ili oko 55,2 miliona eura.
Arbitražna odluka donesena je 18. aprila 2022. godine, ali ona nije provedena. Slovenski Viaduct je potom preko advokata u BiH pokrenuo postupak izvršenja 1. maja 2024. godine.
Advokat Baroš kaže da su se nakon toga obraćali institucijama "najmanje 20 puta" kako bi došli do sporazuma o otplati.
Pravobraniteljstvo Bosne i Hercegovine, koja je formalni državni zastupnik, dostavilo je 8. maja 2024. godine zahtjev Vladi Republike Srpske da izmiri obveze prema Viaductu.
Pravobraniteljstvo je, također, predložilo i Vijeću ministara BiH da dug izmiri iz državnog budžeta, "kako bi se zaustavio rast kamata i umanjile štetne posljedice po budžet", te da se taj iznos naknadno namiri iz budžeta entiteta RS.
Prijedlog se našao na sjednici 31. jula 2024. godine, ali su protiv plaćanja duga glasala četiri ministra u Vijeću ministara koja dolaze iz Republike Srpske.
