Sirene policijskih vozila parale su jutarnju tišinu na osam lokacija širom Banjaluke 10. aprila.
Iako je dan počeo mirno, uz uobičajenu političku buku i deklarativne izjave o "suverenitetu" bh. entiteta Republika Srpska, stvarnost je pokazala drugo lice, kada su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), uz asistenciju Policije RS, sproveli akciju pretresa i hapšenja osumnjičenih krijumčara migranata u najvećem gradu na teritoriji entiteta koji je, prije nepuna dva mjeseca, zakonski, "zabranio" djelovanje pravosudnih i bezbjednosnih institucija Bosne i Hercegovine.
Prisustvo entitetske policije i potpuno odsustvo političkog otpora jasno govore, da, bez obzira na zakone koje je usvojila Skupština RS, državne institucije BiH itekako djeluju u tom bh. entitetu.
Upravo to, prema mišljenju sagovornika Radija Slobodna Evropa, otkriva ključnu tačku političkog preokreta u kojem se nalazi predsjednik RS Milorad Dodik, koji je, takođe 10. aprila, prvi put javno, na društvenoj mreži "X" spomenuo mogućnost "zamrzavanja" antiustavnih zakona usvojenih u RS.
Analitičari za RSE ističu kako je Dodik "ustuknuo" pritisnut potjernicom zbog narušavanja ustavnog poretka, osudom iz EU i nove administracije SAD secesionističkih odluka, te pod teretom i posljednjih sankcija Njemačke i Austrije, kojima mu je zabranjen ulazak u te dvije zemlje.
Sankcije Njemačke i Austrije, te rad SIPA-e kao ključne tačke
Dodik se već godinama nalazi pod američkim sankcijama. Međutim, ključni preokret se dešava "nakon propalih nada za međunarodnu podršku", prvenstveno nove administracije SAD secesionističkoj politici Dodikove vlasti u RS, te sankcija koje su prije nekoliko dana uvele Njemačka i Austrija, zabranjujući ulazak Dodiku, te predsjednicima entitetskog Parlamenta i Vlade, Nenadu Stevandiću i Radovanu Viškoviću u te dvije zemlje.
To za RSE ocjenjuje Adnan Huskić, politolog i vanredni profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Sarajevo School of Science and Technology.
Njemačka vlada je poručila da su postupci Dodika, Stevandića i Viškovića "direktna prijetnja ustavnom poretku BiH", dok je Austrija sankcijama jasno poručila da "secesionistička politika neće biti tolerisana".
Huskić navodi kako je sve je počelo neobaveznom izjavom Nenada Stevandića, predsjednika Skupštine RS, koji je pred novinarima 21. marta poručio da će "predložiti predsjedniku RS da zamrzne odluke Narodne skupštine", ako visoki predstavnik povuče svoje odluke.
Bila je to, kaže Huskić, tek jedna u nizu poruka "Dodikovih trbuhozboraca", nakon što su vidjeli da nemaju potrebnu međunarodnu podršku za svoje aktivnosti.
Ni poslije Dodikovog povratka iz Moskve u BiH 2. aprila na ilegalan način, izbjegavajući hapšenje, nisu se čule neke jasne poruke od ruske vlasti na čelu sa Vladimirom Putinom.
"Oni su već kroz nekoliko sastanaka spoznali međunarodni poraz, prvenstveno i od strane nove administracije Sjedinjenih Američkih Država. Mislim da je to direktan rezultat deluzija ljudi oko njega, možda i njega samog, da je u trenutnim globalnim preustrojima, previranjima i tako dalje, pitanje RS u BiH jedno od pitanja kojim će se svijet baviti, mijenjati pozicije oko toga, destabilizirati regiju kao rezultat toga. Umjesto podrške velikih sila, dobili su izolaciju", kaže Huskić.
Jedan od bitnih momenata za Huskića su i poruke sa sastanka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, nakon kojeg se moglo čuti da je situacija u BiH bila jedna od glavnih tema razgovora.
Huskić je mišljenja i da su Vučićevoj Srbiji Dodik i njegova politika sve veći teret.
I nedavna posjeta ministra unutrašnjih poslova Srbije Ivice Dačića Banjaluci, 4. aprila, takođe je potakla na takvo razmišljanje, s obzirom da je naprasno, bez obrazloženja otkazana najavljena konferencija za novinare nakon sastanka Dačića sa Dodikom.
"Dodik je izgubio međunarodnu podršku. Opozicija u RS je takođe napravila zadivljujući otklon od njegove politike i prvi put nije nasjela na njegovu politiku. Građani nisu mobilisani. I sada pokušava da se vrati nekoliko koraka unazad, da nađe izlaz. Ali, ako međunarodna zajednica sada popusti, kupuje samo vrijeme do naredne krize", ocijenio je Huskić.
Najbitnije od svega je, zaključuje Huskić, činjenica da su državne institucije Bosne i Hercegovine cijelo vrijeme "operativne" na teritoriji RS.
"To što SIPA bez smetnji radi svoj posao, a da niko ne reaguje, zapravo je suštinska potvrda da sve te deklaracije i zakoni nemaju stvarnu moć", rekao je Huskić za RSE.
Dodik je 'politički trgovac'
Politikolog Velizar Antić Dodikovu poruku ne vidi kao signal transformacije, već kao dosljedan obrazac ponašanja u kojem predsjednik RS pokušava da trguje da bi politički "preživio".
"Milorad Dodik je jako dobar trgovac. On prvo ponudi svoju političku robu za 50 maraka, pa za 40, sve dok ne dođe do 5 maraka da ne bi ostao s njom na lageru. Tako vodi i politiku. Dizanje tenzija, pa spuštanje, već smo to gledali više puta", rekao je Antić za RSE
Međutim, Antić upozorava da ovakva trgovina ima visoku cijenu, jer njome obezvrijeđuje institucije RS.
"Najveći problem je što u te igre uvlači institucije RS, prije svega Narodnu Skupštinu RS. Usvajaju se zakoni i deklaracije koje vlast sama kasnije ne poštuje. Na ovaj način se institucije kompromituju i urušavaju. Dakle, na urušavanju institucija RS najviše radi upravo vlast RS koja ne poštuje odluke Skupštine", naveo je Antić.
On, međutim, ne štedi ni visokog predstavnika Christiana Schmidta, podsjećajući da je on nametnuo izmjene zakona, na osnovu kojih se tereti Dodik, a sada "praktično ćuti cijelo vrijeme krize", ostavljajući institucijama BiH da provode njegove odluke.
Oštre reakcije iz opozicije u RS
Predsjednik najjače opozicione Srpske demokratske stranke Milan Miličević u reakciji na Dodikovu "ponudu" da zamrzne zakone, rekao je kako je vidljivo da zakoni nisu zaživjeli i da "zabranjene institucije" rade u RS.
"Narodna skupštine RS nije i ne smije biti pijaca niti talac pojedinačnih interesa. Posebno ne smije biti mjesto na kojem će se produkovati krize koje nanose nemjerljivu štetu Republici Srpskoj. Danas je sasvim jasno – zakoni su donošeni zarad trgovine, ne sprovođenja. Na kockarski sto je stavljena cijela RS", saopštio je Miličević u četvrtak.
U sličnom tonu je i izjava predsjednika Partije demokratskog progresa i gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića koji je takođe Dodika nazvao "trgovcem".
"Ovo je priznanje da RS nema predsjednika, nego trgovca spremnog da na sto stavi sve – uključujući i institucije i budućnost RS. Do sada smo gledali trgovinu resursima, firmama, foteljama… a sada se trguje ugledom Narodne skupštine", poručio je Stanivuković.
Šta je Dodik ponudio?
Dodik je na "X-u" izjavio je da je vlast RS "spremna da na određeno vrijeme zamrzne zakone koje je nedavno usvojila entitetska skupština".
Skupština entiteta RS usvojila je krajem februara neustavni zakon kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i policijskih agencija na teritoriji RS-a, što je Ustavni sud BiH privremeno stavio van snage do donošenja konačne odluke.
Dodik je u objavi na društvenim mrežama kao uslov za "zamrzavanje" zakona naveo "poništavanje svih rješenja koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt".
Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH ima ovlasti, koje je potvrdio i Ustavni sud BiH i Evropski sud za ljudska prava iz Strasbourga, da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.
Izmijenio je i Krivični zakon BiH i uveo da su njegove odluke obavezujuće, a predsjednik RS Milorad Dodik osuđen je prvostepeno zbog nepoštivanje odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Schmidt je poništio, pored ostalih, zakon RS prema kojem se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji tog entiteta, a Dodik je nakon toga potpisao taj zakon.
Krajem februara, Dodik je prvostepeno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Dan nakon prvostepene presude Dodiku, Narodna skupština RS je donijela neustavne zakone o zabrani rada pravosudne i istražne državne institucije u RS.
Tokom marta, protiv Dodika je bh. pravosuđe raspisalo centralnu potjernicu, jer se nije odazvao pozivu Tužilaštva BiH na saslušanje zbog udara na ustavni poredak.
