Kamenje i saobraćajne zabrane pored jednog dijela puta. Tako izgleda dio magistralne ceste koja spaja Sarajevo i Tuzlu.
Radi se o dijelu koji povezuje dva grada, udaljena oko 120 kilometara. Zbog lošeg stanja u kojem se nalazi skoro cijela dionica ovog puta, vožnja automobilom traje dva i po sata.
Na mjestu gdje je došlo do odrona kamenja, radovi su završili u augustu prošle godine, kada je cesta proširena za jednu saobraćajnu traku.
Odron još nije saniran, a saobraćaj se i dalje odvija u dvije trake.
Održavanje magistralnih cesta je u nadležnosti Cesta Federacije BiH.
Svaki dan magistralnom cestom koja spaja Sarajevo sa Tuzlom u prosjeku prođe oko šest hiljada vozila, što je na godišnjem nivou dva miliona vozila.
Šta se zna o projektu?
Radovi na rekonstrukciji ovog dijela magistralne ceste počeli su krajem novembra 2022. godine.
Iako su trebali biti završeni u julu 2023. godine, okončani su godinu kasnije.
Riječ je o sporoj traci koja je izgrađena u okviru projekta modernizacije magistralnih cesta, financiranog iz kreditnih sredstava. Vrijednost ovog projekta je više od pet i po miliona maraka (oko 2,7 miliona eura).
Ova magistralna cesta dio je evropskog međunarodnog puta koji prolazi kroz BiH, Crnu Goru i Albaniju.
Radove je izvodila austrijska kompanija 'STRABAG AG'. Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu kako su radovi izvedeni u "skladu s planovima koje su ovoj kompaniji dostavile Ceste Federacije BiH".
Iz Cesta Federacije BiH, javne kompanije, za RSE navode kako su "loši geološki uslovi na terenu razlog odrona na ovoj dionici".
Objašnjavaju da 'škarpa' odnosno (kosa podgradnja klizavog terena) koja se obrušila na sporu traku nije tretirana u prvom projektu izgradnje spore saobraćajne trake.
"Cesta kao cesta je uredu, ali teren oko te trake je loš. Traka koja je rađena jeste ispitana, ali taj dio koji se odronio nije bio sastavni dio tog projekta. Potrefilo se da je takav sastav terena veoma loš, da se nakon kiša i snijega počelo odronjavati, i sada tražimo način kako da saniramo taj dio", kažu u Cestama Federacije BiH.
Dodaju i da će naći model finansiranja sanacije, koja bi, prema prvim procjenama, mogla koštati od 200 hiljada do skoro milion maraka (oko 100 hiljada eura do pola miliona eura), ali da će se to definisati kroz projektnu dokumentaciju koja je u završnoj fazi.
Iz Cesta Federacije BiH kažu i kako veliki problem predstavljaju dugotrajno provođenje postupaka javnih nabavki, odnosno usluga projektovanja i nadzora radova, te složeno i dugo pribavljanje saglasnosti dozvola za građenje.
Problem su, dodaju, i kompleksni postupci eksproprijacije.
Šta kažu geolozi?
Gradnjom ove saobraćajnice, vjerovatno, je narušena stabilnost te padine koja se obrušila na cestu, kaže za RSE geolog Fuad Alić.
"Kad su geološki uvjeti terena tako loši i teren sam nestabilan, onda je onaj ko pravi tu saobraćajnicu dužan da ispoštuje sve uvjete sigurnosti da ta padina ne krene, u protivnom nismo ništu uradili. Gradnjom te saobraćanice, možda, su narušili stabilnost terena i što vrlo vjerovatno jeste tako, i da je došlo do same erozije terena, odnosno do samog klizanja terena. A tome su dodatno doprinijeli i loši vremenski uslovi", kaže Alić.
Prema Zakonu o cestama Federacije BiH, upravljanje, građenje, rekonstrukciju, održavanje i zaštitu magistralnih cesta vrše Ceste FBiH.
Novac za održavanje, zaštitu, obnovu, rekonstrukciju i gradnju magistralnih cesta osiguravaju se iz javnih prihoda, kredita i donacija ili grantova.
Nije dovoljno samo postaviti 'saobraćajni znak'
Prema podacima o prosječnom godišnjem dnevnom saobraćaju, pojedine dionice magistralnih cesta u Federaciji BiH su preopterećene.
Profesor na fakultetu za kriminalistiku Univerziteta u Sarajevu Džemal Cinjac za RSE kaže kako ova dionica odavno predstavlja problem u funkcionisanju saobraćaja.
"Na ovoj dionici imamo učestalu pojavu teretnih i motornih vozila, odnosno teških teretnjaka. Ova dionica je sama po sebi preopterećena. Ona je davno trebala biti modernizovana onako kako to i dolikuje svakoj evropskoj modernoj saobraćajnici, no, naravno, kod nas se u svemu kasni sve je sporije nego što bi trebalo", kaže Cinjac.
Naglašava i kako se slabo održavaju magistralne ceste.
"Aljkav nam je sistem. Oni koji su zaduženi za održavanje ne poduzimaju aktivne korake. Održavatelj cesta smatra da, ukoliko na nekoj dionici postoji neka opasnost zbog neravnina na cesti ili zbog pojave odrona, da je dovoljno postaviti saobraćajni znak i pustiti da to tako mjesecima stoji.
To nije rješenje, to je samo alarm učesnicima u saobraćaju da prilagode svoju vožnju uslovima na cesti, ali kao održavatelji cesta imaju obavezu da poduzmu aktivne korake kako bi se sanirala postojeća šteta na bilo kojem lokalitetu magistralnih cesta", kaže Cinjac za RSE.
Naglašava da su planovi i projekti kod ovih cesta dio strateškog planiranja na period od minimalno 20 godina.
Cestovna mreža u BiH među slabije razvijenim u Evropi
Magistralne ceste u nadležnosti su Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.
Magistralne ceste, uz autoceste i brze ceste, su javne ceste koje povezuju prostor države Bosne i Hercegovine i integriraju ga u evropsku mrežu cesta.
U ovom entitetu ima 27 magistralnih cesta, navedeno je u trogodišnjem planu poslovanja Cesta Federaciije od 2022. do 2024. godine.
U trogodišnjem planu poslovanja Cesta Federacije istaknuto je i da zbog ograničenosti budžeta nije bilo moguće izvršiti sanaciju na svim dionicama.
Prve dionice magistralnih cesta sanirane su još prije 13 godina, što ih svrstava u prioritete za novi investicioni ciklus sanacije i minimalno zamjene zaštitnog sloja asfalta.
U tom planu je navedeno i da je stanje na magistralnim cestama pogoršano u proteklih 10 godina.
Trenutno je oko 59 posto mreže u dobrom i zadovoljavajućem stanju, a procjenjuje se da bi do 2032. godine samo 13 posto mreže moglo da bude u zadovoljavajućem stanju.
Najveći dio mreže magistralnih cesta izgrađen je do 1975. godine za potrebe tadašnjeg prometa i sa skromnim elementima, nedovoljnom širinom kolovoza, velikih uspona, oštrih krivina, nedovoljne debljine cestovne konstrukcije, strme i nezaštićene kosine.
"Uz to prisutan je stalni porast ukupnog broja registriranih vozila u BiH, a obzirom da nemamo izgrađenu mrežu autocesta i brzih cesta, većina prometa je usmjerena na magistralne ceste, što se odražava na smanjenu sigurnost prometa.
Nedovoljna širina kolovoza, veliki nagibi, oštri radijusi krivina, neplanska izgradnja objekata, te brojni drugi faktori doprinose da su operativne brzine na cestama u Bosni i Hercegovini oko 50 km/h, kao i niskom nivou saobraćajne usluge, što za posljedicu ima veliki broj saobraćajnih nezgoda", navedeno je, između ostalog, u planu poslovanja Cesta FBiH.
Prema bazi podataka na mreži magistralnih cesta ima ukupno 59 tunela od kojih su 24 bez obloge, a značajan broj bez hidroizolacije, sa oštećenjima i deformacijama na vidljivim površinama.