Hrvatska će zvaničnom Beogradu uputiti oštru diplomatsku notu, sa zahtevom da obrazloži proterivanje hrvatskih državljana iz Srbije, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hidajet Biščević, ambasador Hrvatske u Srbiji, nakon što su srpski državni organi naložili hrvatskoj državljanki koja sa porodicom duže od decenije živi u Beogradu da napusti zemlju.
Obrazloženje da njen boravak predstavlja "bezbednosni rizik", hrvatska državljanka Arien Ivković Stojanović razume kao reakciju srpskih vlasti na njeno povremeno učešće na studentskim protestima koji već mesecima traju u Srbiji.
Prema podacima Ambasade Hrvatske, u poslednjih tri i po meseca je 12 hrvatskih državljana dobilo rešenje o proterivanju iz Srbije. Među njima je i šef predstavništva Privredne komore Hrvatske u Srbiji.
"Ovaj poslednji slučaj gospođe Ivković Stojanović je posebno osjetljiv, zato što će se neminovno odraziti na cijelu tu porodicu", kaže ambasador Hrvatske u Srbiji.
'Bezbednosni rizik'
Arien Ivković Stojanović živi u Beogradu poslednjih 12 godina. Tu je završila Medicinski fakultet i zasnovala porodicu sa državljaninom Srbije.
U rešenju koje joj je uručeno 8. aprila, navodi se da se Arien Ivković Stojanović uskraćuje pravo na privremeni boravak koji joj je bio odobren do februara 2027. godine. Takođe joj je uvedena zabrana ulaska u zemlju od godinu dana.
Kako se navodi u obrazloženju ove odluke, 4. aprila je Upravi za strance dostavljen akt u kome se navodi da su bezbednosne službe dostavile procenu da boravak hrvatske državljanke "predstavlja neprihvatljiv bezbednosni rizik".
Njoj je naloženo da napusti teritoriju Srbije u roku od sedam dana.
RSE nije uspeo da stupi u kontakt sa Ivković Stojanović. Ona je ranije za televiziju N1 rekla da joj nije jasno zašto je proterana, ali da pretpostavlja da su službe bezbednosti donele takvu procenu zbog njenog povremenog učestvovanja na protestima studenata u blokadi.
Ambasador Hrvatske Hidajet Biščević kaže da to diplomatsko predstavništvo nema načina da pomogne Arien Ivković Stojanović.
"Ne možemo ništa učiniti. Nema pravnog niti političkog načina da osporimo to rješnje i ona će biti prinuđena da napusti zemlju", kaže Biščević.
Katarina Golubović iz nevladinog Komiteta pravnika za ljudska prava (YUCOM), kaže da državljanka Hrvatske ima pravo da se žali na ovakvo rešenje, ali da žalba ne odlaže izvršenje.
"Ona može da pred Upravnim sudom podnese zahtev za odlaganje ovog rešenja, zbog toga što bi se njoj nanela nenadoknadiva šteta – povreda prava na privatan i porodičan život, s obzirom na to da ona ovde živi sa porodicom i dobila je privremeni boravak upravo zbog spajanja porodice", kaže Golubović.
Činjenica da je Arien Ivković Stojanović u Srbiji vodila porodičan život, bez indicija da je učestvovala u vršenju nekih krivičnih dela, za Katarinu Golubović predstavlja signal da je odluka o ukidanju privremenog boravka hrvatskoj državljanki – politička.
"Naročito što samo rešenje nema jasnog obrazloženja", kaže Golubović.
'Targetiranje Hrvatske'
Ovo je, samo jedan u nizu slučajeva proterivanja hrvatskih državljana iz Srbije. Pod obrazloženjem da predstavljaju bezbednosni rizik, u januaru 2025. godine su proterane učesnici radionice koju je organizovala Fondacija "Erste" u Beogradu.
Među njima su bili državljani Hrvatske, Severne Makedonije, Rumunije, Slovenije, te Bosne i Hercegovine. Nakon što su u kasnim noćnim satima ispitani u policiji, 13 aktivistkinja i aktivista je proterano iz Srbije, uz zabranu ulaska u zemlju od godinu dana.
Hrvatska je nakon tog slučaja uputila protestnu notu Srbiji.
Uz to, državni vrh Srbije je optuživao Hrvatsku da posredstvom tajne službe i studentske proteste pokušavaju da sruše vlast.
Tako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić krajem decembra 2024. govorio o uplivu hrvatske obaveštajne agencije na nivou nevladinog sektora u Srbiji, te da je sve to podržano direktno ili indirektno od zapadnih obaveštajnih agencija, kako iz Evrope, tako i iz SAD. Vučić tom prilikom nije ponudio nijedan dokaz za te tvrdnje.
U Srbiji se već mesecima održavaju protesti i blokade fakulteta, kojima studenti traže odgovornost za smrt 16 ljudi u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Prema rečima ambasadora Hidajeta Biščevića, učestalost proterivanja hrvatskih državljana ukazuje da srpske institucije ciljano targetiraju Hrvatsku, što je, prema njegovim rečima, zabrinjavajuće.
"Mi smo u koordinaciji sa Ministarstvom vanjskih poslova u Zagrebu i uputićemo oštru notu kojom tražimo obrazloženja i objašnjenja za takvo postupanje", kaže hrvatski ambasador.
On napominje da se zvaničnici Hrvatske od početka protesta u Srbiji nisu mešali u unutrašnje stvari Srbije.
"Hrvatsko društvo je demokratsko društvo. Ja kao ambasador mogu zamoliti moje ministarstvo da izda neku preporuku da građani sa povišenom dozom opreza idu u Srbiju, poslovno ili privatno, i da se ne uključuju u ovdašnje javne manifestacije. Ali, ne mogu zabraniti da netko na društvenim mrežama iskaže svoje mišljenje", kaže Biščević.
Moguće posledice
Katarina Golubović upozorava da proterivanje hrvatskih državljana može imati negativne posledice i po srpske državljane u Hrvatskoj, ukoliko zvanični Zagreb primeni recipročna sredstva.
"Iako svaka država ima diskreciono pravo da odluči o odobravanju privremenog boravka strancima, treba imati u vidu da druge države i te kako gledaju da li se poštuju prava njihovih građana i mogu uzvratiti sličnim merama", ukazuje Golubović.
Svega nekoliko dana pre nego što je hrvatskoj državljanki uručeno rešenje o proterivanju i zabrana ulaska u zemlju, slično se dogodilo državljaninu Italije Davidu Marteli. Ovaj putujući muzičar je 5. aprila svirao klavir na petočasovnoj blokadi koju su organizovali studenti u Nišu.
Sutradan su ga pripadnici policije pronašli u šatoru u kojem je spavao i naredili mu da napusti zemlju. Martelo je u objavi na Instagramu 7. aprila napisao da su mu policajci objasnili da je na ulasku u u Srbiju dobio pečat za tranzit umesto za odsedanje.
"Naravno, mogli su i blaže da se odnose prema ovom pitanju, ali mi je Vlada Srbije dala godinu dana zabrane ulaska, uglavnom zato što sam u ovom trenutku 'persona non grata', tako su mi rekli fini policajci", napisao je Martelo.
RSE je pisao diplomatskom predstavništvu Italije u Beogradu, u vezi sa proterivanjem Davida Martela, ali do zaključenja teksta odgovor nismo dobili.
Hrvatska i Italija su zemlje-članice Evropske unije (EU). Na proterivanja državljana ovog saveza koji čini 27 zemalja reagovao je i Evropski parlament. Spoljnopolitički odbor EP-a je na sednici 9. aprila usvojio izveštaj o Srbiji za 2023. i 2024. godinu. Izveštaj je dopunjen amandmanima kojima se oštro osuđuju, kako se navodi, nezakonita hapšenja i proterivanja građana EU iz Srbije.
Reagovale su i pojedine opozicione stranke i nevladine organizacije u Srbiji.
Opozicioni Zeleno-levi front saopštio je da izražava punu i nedvosmislenu podršku Arien Stojanović Ivković, uz zahtev da joj se omogući ostanak u zemlji sa svojom porodicom i svojom zajednicom.
"U trenutku kada mnogi iz Srbije odlaze, Arien je odlučila da ovde ostane. Da ovde gradi život, porodicu i zajednicu. Umesto da joj zahvalimo, država joj šalje poruku da ovde nije dobrodošla", saopštio je ZLF.
Grupa od 46 nevladinih organizacija (G46) Foruma za bezbednost i demokratiju zatražila je 9. aprila poništenje odluke o proterivanju hrvatske državljanke iz Srbije.
Organizacije su u saopštenju navele da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA), paralelno sa rastom nezadovoljstva građana političkom situacijom u Srbiji, sve više pribegavala merama represije i odmazde protiv stranaca, iako su zakonito boravili na teritoriji Srbije, samo zato što su javno iskazivali podršku zahtevima građana za pravednije društvo, ili su zajedno sa njima učestvovali na javnim skupovima i protestima.
Srbija je prethodnih godina uskratila boravak i jednom broju ruskih državljana koji su učestvovali na protestima protiv invazije Rusije na Ukrajinu. I u ovim slučajevima jedino objašnjenje bili su bezbednosni razlozi.