Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) poručio je da sastanak visokih zvaničnika ključnih evropskih zemalja, Sjedinjenih Država i Ukrajine u Parizu predstavlja "veoma važan povod za približavanje".
Sastanak 17. aprila održan je nekoliko dana nakon posljednjih direktnih razgovora Vašingtona i Moskve u cilju okončanja rata Rusije i Ukrajine, najvećeg evropskog sukoba od kraja Drugog svjetskog rata.
"Mislim da svi sigurno žele da postignu mir... snažan i održiv mir", rekao je Makron na engleskom na početku višesatnih razgovora.
Razgovori su bili prva prilika za direktne razgovore između evropskih i ukrajinskih lidera i specijalnog izaslanika SAD Stiva Vitkofa (Steve Witkoff) nakon njegovog prošlonedjeljnog sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Moskva nije pristala na širi sporazum o primirju koji je predložio američki predsjednik Donald Tramp (Trump), a koji je Ukrajina već prihvatila. Rusija je navela da je svaki dogovor uslovljen zaustavljanjem mobilizacije Kijeva kao i prestankom slanja zapadnog oružja Ukrajini. Ti zahtjevi su odbijeni od strane Ukrajine.
Ipak, Vitkof je nedavno rekao za Fox news da vjeruje da se mirovni sporazum "razvija".
Rekao je da je čuo "šta je Putinov zahtjev za trajni mir ovdje", dodajući da se "radi o takozvanih pet teritorija". Ovo se odnosi na djelove Ukrajine koje je Rusija barem djelimično okupirala, a za koje Moskva tvrdi da joj pripadaju.
Dok su se u u Parizu odvijali pregovori, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelenskyy) je novinarima u Kijevu rekao da Vitkof "svjesno ili nesvjesno, ne znam, širi ruske narative".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da dok Vašington radi na miru, "od Evropljana vidimo fokus na nastavku rata".
U međuvremenu, nema prekida u smrtonosnim ruskim raketnim udarima na ukrajinske gradove. Tako je u napadu ruskih dronova na Dnjepar poginulo najmanje pet osoba.
"Rusija koristi svaki dan i svaku noć da ubija. Moramo da izvršimo pritisak na ubice... da okončamo ovaj rat i garantujemo trajni mir", rekao je Zelenski u postu na mreži Telegram.
Pregovori u Parizu uključuju i američkog državnog sekretara Marka Rubija (Marco Rubio), izaslanika ukrajinskog predsjedništva Andrija Jermaka (Andriy Yermak), savjetnika za nacionalnu bezbjednost Velike Britanije Džonatana Pauela (Jonathan Powell) i visokog savjetnika njemačkog kancelara Jensa Ploetnera.
Politički analitičar Anton Penkovski (Penkovsky) kazao je za Current time da ne očekuje da budu donijete velike odluke.
"Mislim da možemo da očekujemo neka tehnička pitanja, neke odluke o već najavljenim 30-dnevnim prekidima vatre u vezi sa Crnim morem i energetskom infrastrukturom, koji nisu ispoštovani. Mislim da bismo mogli vidjeti neke vijesti o njihovom produženju".
Prije Rubijevog dolaska 17. aprila, američki State Departmentje saopštio da će pregovori imati za cilj "napredak u ostvarivanju cilja predsjednika Trampa da okonča rat između Rusije i Ukrajine i zaustavi krvoproliće".
Jermak je napisao nakon dolaska u Pariz da "rade na važnim pitanjima za sigurnost Ukrajine i cijele Evrope".
Dok Vašington pokušava da ubrza pregovore o primirju između Kijeva i Moskve, evropske zemlje fokusiraju se na podršku Ukrajini i planiranje moguće vojne misije za podršku bilo kom sporazumu o primirju.
Evropski napori da se SAD obavežu da će pružiti "sigurnosnu mrežu" za takve napore naišli su na hladan odgovor iz Vašingtona.
"Trenutno, SAD žele smanjiti većinu, ako ne i sve svoje vanjskopolitičke aktivnosti u Evropi i fokusirati se isključivo na domaće probleme", rekao je Penkovski.
