Unatoč očekivanjima da bi do Uskrsa mogao biti postignut prekid vatre u Ukrajini, to se nije dogodilo. No, proteklog vikenda došlo je do naznaka napretka na diplomatskom planu, što je vratilo nadu u nastavak mirovnih napora.
Ton koji je dolazio iz Pariza, nakon razgovora na visokom nivou između evropskih zemalja, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, bio je neuobičajeno optimističan.
Bio je to prvi susret u ovom formatu, a iako početni znakovi nisu bili ohrabrujući, sastanak je ocijenjen konstruktivnim.
Američki napori da uvjere Rusiju da pristane na bilo kakav oblik prekida vatre do sada su nailazili na neodređene odgovore Moskve, uz dodatno intenziviranje bombardiranja.
No, specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff izjavio je da se "dogovor nazire", nakon njegovog trećeg sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, 11. aprila. Te izjave nagovještavaju da bi sporazum mogao podrazumijevati da bi Ukrajina morala biti spremna na velike teritorijalne ustupke Rusiji.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je reagirao, optuživši Witkoffa da "širi ruske narative", što dodatno ukazuje na osjetljivost pregovora i sve izraženije razlike u pristupima među saveznicima.
Bez kamera, molimo
U Parizu je objavljen video od 45 sekundi, koji prikazuje Emmanuela Bonnea, višeg savjetnika francuskog predsjednika, kako od Witkoffa traži da započne sastanak kratkim izvještajem, prije nego što su zaštitari žurno izveli snimatelje iz prostorije.
Djelovalo je kao da su htjeli ukloniti kamere prije nego što on išta kaže.
Francuski politički analitičar Nicolas Tenzer kaže je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je jasno kako se većina evropskih lidera, uključujući predsjednika Emmanuela Macrona, u potpunosti protivi prijedlozima koje je iznio Witkoff.
Tenzer, koji je predsjednik Centra za studije i istraživanje političkog odlučivanja (CERAP), tvrdi ipak da i sama činjenica da je sastanak održan predstavlja napredak.
Dodao je da evropski lideri sada shvaćaju da nijedan dogovor ne može biti postignut bez uključivanja Evrope.
Novi konkretni sporazumi o Ukrajini nisu objavljeni, ali su se učesnici usuglasili da će se razgovori biti nastavljeni iduće sedmice u Londonu, u formatu koji uključuje Evropu, Ukrajinu i SAD.
Ovo se smatra važnim pomakom u diplomatskim naporima.
Mjesto za stolom
Na sastanku u Parizu prisustvovao je i američki izaslanik Keith Kellogg, koji je još u februaru, tokom sigurnosne konferencije u Minhenu, izjavio da za Evropu neće biti mjesta za stolom odlučivanja o budućnosti Ukrajine. Od tada je, uglavnom, bio odsutan s ključnih sastanaka.
Jedan francuski diplomata naveo je da su sada Velika Britanija, Francuska i Njemačka, aktivno uključene u proces, dodajući da se sve odvija "sa evropskom ambicijom".
Alina Poljakova, predsjednica Centra za analizu evropske politike (CEPA) sa sjedištem u Washingtonu, ocijenila je da sastanak sugerira kako SAD sada traži podršku evropskih saveznika. Prema njenim riječima, u SAD-u su shvatili da evropski partneri moraju imati ulogu, jer su direktno pogođeni ishodom.
"Ovdje nije riječ samo o dijelu teritorije u Ukrajini. Radi se o širim pitanjima evropske sigurnosti, a ta pitanja ne mogu se razdvojiti,“ rekla je Poljakova.
U međuvremenu, zabilježeni su i drugi diplomatski pomaci na različitim stranama.
Dok su se lideri okupljali u Parizu, američki predsjednik Donald Trump ugostio je u Bijeloj kući italijansku premijerku Giorgiu Meloni.
Trump je najavio da bi se u narednim danima mogla dogoditi dva važna pomaka - postizanje sporazuma s Ukrajinom koji bi omogućio SAD-u pristup rijetkim zemnim mineralima, te mogući odgovor Rusije na prijedlog o prekidu vatre u Ukrajini.
U oba slučaja, ranije optimistične izjave američkih zvaničnika nisu donijele konkretne rezultate.
Ipak, najava nove diplomatske inicijative koja uključuje Evropu, Ukrajinu i Sjedinjene Države predstavlja novu dinamiku. Ključno pitanje trenutno je hoće li predstojeći sastanak u Londonu biti početak plodonosnog diplomatskog procesa ili još jedan u nizu neuspjelih pokušaja.
