Hitno zatvaranje rudnika na Bukovoj Kosi i osiguravanje pitke vode za mještane ovog prijedorskog sela, u kojem se već godinu dana kopa ugalj, samo su neki od zahtjeva građana institucijama entiteta Republika Srpska (RS), koji već nekoliko vikenda protestuju u Prijedoru.
Ono što je ostalo od rudnika u Bistrici i Bukovoj Kosi, a kojima upravlja teslićka kompanija Drvo-export, jeste raskopana zemlja, voda koja izlazi iz površinskih kopova i klizišta koja prave ozbiljne probleme obližnjim kućama.
"Ta pukotina se proteže, pa nekih 300 do 400 metara, i prijeti da ugrozi kuće i magistralni put Kozarska Dubica – Prijedor. Mi smo izbrojali da je u jednom danu odlazilo preko stotinu šlepera koji su vidno bili pretovareni", priča za Radio Slobodna Evropa (RSE) mještanin Bukove Kose, Miroslav Stakić.
Uz sve to, mještani Bukove Kose su ostali i bez pitke vode.
"Voda nam je zbog tog kopanja žute i narandžaste boje, ljudi su ostali bez viševjekovnog izvorišta. Zamućeni i zagađeni su i podzemni bunari. Imamo problem i da se ugalj počeo samozapaljivati, nemamo podatke šta sve tu ima, pogotovo koliko ima teških metala", kaže Stakić.
Već više od godinu dana kompanija Drvo-export kopa ugalj na lokacijama Bistrice i Bukove Kose kod Prijedora.
U Bistrici, udaljenoj 15-ak kilometara od Prijedora prema Banjoj Luci, mještani su protestovali mjesecima dok je trajalo kopanje uglja, prije nego što je u septembru 2023. godine zvanično dodijeljena koncesija na period od pet godina.
Prema svjedočenju mještana Bistrice, desetine kamiona natovarenih ugljem napustile su rudnik prije nego što je dobijena ekološka dozvola u januaru, a upotrebna dozvola u februaru prošle godine.
Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije RS-a dodijelilo je koncesiju za kopanje uglja u Bukovoj Kosi, udaljenoj 30-ak kilometara od Bistrice krajem oktobra prošle godine, na period od 10 godina.
Ugalj se u Bukovoj Kosi trenutno i dalje kopa bez ekološke dozvole.
Iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a u odgovoru za RSE navode da je u toku postupak izdavanja ekološke dozvole za projekat eksploatacije mrkog uglja na Bukovoj Kosi.
"Ministarstvo će, na osnovu Zakona o zaštiti životne sredine i cjelokupne dokumentacije koja bude dostavljena u toku predmetnog postupka, odlučiti da li su ispunjeni svi zakonski uslovi da se izda dozvola za ovaj projekat", navode iz Ministarstva.
Prema Katastru odobrenih istražnih polja Ministarstva rudarstva, trenutno je na području RS-a odobreno 26 lokacija za istraživanje metalnih i nemetalnih sirovina, geotermalnih voda i drugih sirovina.
'Drvo-export' kupac nelegalno prodanog državnog zemljišta na Jahorini
Teslićka kompanija Drvo-export već godinama posluje u sjeni kontroverzi.
Ovoj kompaniji Vlada RS-a je početkom prošle godine nezakonito prodala državno zemljište površine 56,4 hiljade kvadratnih metara na planini Jahorina za 21 milion evra.
Zbog te prodaje formiran je predmet u Tužilaštvu BiH, a reagovao je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je u julu prošle godine poništio tu trgovinu državnim zemljištem.
Ustavni sud BiH, kao i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, do sada su u više odluka utvrdili da je država Bosna i Hercegovina vlasnik državnog zemljišta, te da se pitanje raspolaganja državnom imovinom mora riješiti zakonom koji donosi Parlament BiH.
Ipak, uprkos odluci Ustavnog suda, vlasništvo nad zemljištem ostalo je uknjiženo na Drvo-export.
Ko 'stoji' iza Drvo-exporta?
Prema podacima o upisu vlasništva, koje je ranije za RSE dostavio Okružni privredni sud u Doboju u novembru 2023., preduzeće Drvo-export iz Teslića osnovano je krajem 2012. godine sa početnim kapitalom od 2.000 maraka (1.000 evra).
Kao osnivač preduzeća, sa udjelom od 100 odsto u vlasništvu, tada je upisana Miljana Klječanin.
Preduzeće je tada registrovano kao Društvo sa ograničenom odgovornošću za uslužne djelatnosti u šumarstvu i iskorištavanje šuma, uvoz-izvoz, trgovinu, proizvodnju i usluge.
U aprilu 2021. godine, unesena je izmjena u vlasništvo, kako se vidi u istom dokumentu, te je kao osnivač, sa stoodstotnim vlasništvom nad Drvo-exportom naveden Boris Gavrić, a kao direktor Mladen Markočević.
Danas ostvaruje prihode od gotovo 54 miliona maraka (više od 27 miliona evra), navodi se u podacima regionalnog privrednog registra LRX BIS.
U javnosti se poslovi firme Drvo-export povezuju sa Srđanom Klječaninom. On je član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika i odbornik te stranke u Opštini Teslić, na sjeveru BiH.
Klječanin je s direktorom Drvo-exporta, Mladenom Markočevićem učestvovao kao predstavnik kompanije na otvaranju ponuda za nezakonitu kupovinu zemljišta na Jahorini u januaru prošle godine.
Tada je za RSE najavio, kao predstavnik Drvo-exporta, oko pola milijarde maraka investicija (oko 256 miliona evra), te izgradnju hotela na kupljenim parcelama na Jahorini.
Klječanin se kao predstavnik Drvo-exporta, prema ranijem istraživanju RSE, pojavljivao i u razgovoru sa mještanima Bistrice kod Prijedora.
Do zaključivanja ovog teksta, Klječanin nije odgovarao na pozive za razgovor za RSE.
Na pozive nisu odgovarali ni u firmi Drvo-export.
Prema zvanično dostupnim podacima iz regionalnog privrednog registra LRX BIS, Srđan Klječanin je registrovan i kao vlasnik i direktor još jedne firme iz Teslića, Klječanin-company.
Optužnica protiv Klječanina i direktora 'Drvo-exporta'
Srđan Klječanin jedan je od optuženih u predmetu koji vodi Okružno javno tužilaštvo u Doboju.
On je, zajedno sa još šest osoba, uključujući i direktora Drvo-exporta, prema navodima iz optužnice, oštetio Šumsko gazdinstvo Borja iz Teslića za više od milion maraka (više od 500.000 evra).
Tužilaštvo Klječanina tereti da je 2020. godine sastavljao isprave neistinitog sadržaja, kršio zakon i pravila poslovanja u vezi s korištenjem imovine Šumskog gazdinstva Borja.
Direktor Drvo-exporta, Mladen Markočević, optužen je da je nezakonito postupao u privrednom poslovanju, te je, suprotno propisima, vršio sječu i pustošio šumu.
Istraga je započela u aprilu 2021. godine, kada su policijski službenici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a podnijeli krivičnu prijavu protiv tadašnjeg direktora Šumskog gazdinstva Borja Stojana Božića i još šest osoba. Optužnica je podignuta nakon gotovo četiri godine istrage.
Netransparentan cjelokupan projekat kopanja uglja
Milan Miličević, načelnik Teslića gdje je registrovana firma Drvo-export, koji je inače i predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke, za RSE je izjavio kako je Klječanin "čovjek režima".
"On je samo jedan od tih u nizu koji su dio postojećeg režima koji se bavi takvim radnjama i na tome taj režim i počiva. Zato je pod zaštitom, zato što je u tom lancu kriminala", kaže Miličević.
Prema podacima iz regionalnog privrednog registra LRX BIS, prihodi Drvo-exporta u 2023. godini iznosili su 53 miliona i 990.000 maraka (više od 27 miliona evra). Godinu ranije iznosili su 10 miliona maraka (oko pet miliona evra), a 2021. godine – tri miliona maraka (oko milion i po evra).
Iz Transparency Internationala u BiH za RSE navode da je čitav proces – od početka istražnih radova u Bistrici i Bukovoj Kosi do danas – bio netransparentan.
"Ovolika količina radova ne bi se mogla izvesti bez zaštite državnog aparata. Ovdje su svi stali u zaštitu – od inspekcije, pa do policije", kaže Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Dodaje da se sve toleriše zbog profita.
"Lica koja su povezana s politikom – ukoliko oni stvaraju profit, sigurno ga ostvaruju i političke stranke koje su s njima povezane. Da li je to direktno novčani ili politički profit, ali ga ostvaruju", izjavio je Ožegović za RSE.
U oktobru prošle godine, Okružni sud u Banjoj Luci poništio je ekološku dozvolu za rudnik u Bistrici, ali je kopanje nastavljeno i tokom prva dva mjeseca ove godine. Nakon toga, mašine i radnici su povučeni s lokaliteta.
U rudniku, koji i dalje nije zvanično zatvoren, ostale su gomile uglja lošeg kvaliteta, velika količina raskopane zemlje i uništen okoliš.
U obrazloženju sudske odluke navedeno je da se mjerama zaštite životne sredine nije moglo upravljati, jer je dozvola izrađena tek nakon što su radovi već bili započeti.
Navedeno je i da su radovi na kopanju uglja bili u punom jeku kada su vršena mjerenja kvaliteta zemljišta. Takođe, potvrđeno je da su radovi započeti prije nego što je kompaniji izdata koncesija.
S druge strane, Sud je odbacio kao neosnovanu tužbu Centra za životnu sredinu protiv rješenja Vlade RS-a o dodjeli koncesije Drvo-exportu za rudnik u Bistrici.
Dragan Ostić iz Centra za životnu sredinu za RSE navodi kako u cijeloj situaciji "niko nikog ne kontroliše".
"Nemate policiju koja će da zaustavi kamion koji je u pretovaru, zato što postoji neki usmeni dogovor između policije i investitora. Dakle, nemojte nas zaustavljati – mi ćemo zaobilaziti autoputeve", rekao je Ostić.
On dodaje da je uzurpirano i privatno vlasništvo. To je potvrdio i Osnovni sud u Prijedoru, koji je u martu prošle godine zabranio kopanje uglja u blizini privatnih parcela koje su se vidno urušavale.
"Klizišta se javljaju i na drugim stranama rudnika. Dakle, na nekim mjestima gdje ih ranije nije bilo – sada ih ima. Hiljadu je tu razloga zašto se ovaj projekat treba obustaviti", poručuje Ostić.
Kopanje uglja počelo je i u Bukovoj Kosi bez potrebnih dozvola. Koncesija je izdata u septembru prošle godine, dok su vlasti tvrdile da rudnik neće imati negativan uticaj na životnu sredinu i zdravlje građana.
Centar za životnu sredinu je u avgustu 2023. tužio Vladu RS-a zbog eksploatacije uglja u Bukovoj Kosi, ali do danas nema sudskog epiloga.
Mještani koji žive uz rudnik, o čemu je nedavno pisao RSE, suočeni su s nesnosnom prašinom i isparenjima uglja koji povremeno gori, uslijed povišene koncentracije sumpora.
Do danas nije poznato kolika je tačna količina uglja iskopana i izvezena iz Bistrice i Bukove Kose.
Ministarstvo za prostorno uređenje RS-a je 10. maja objavilo da im je Drvo-export podnio zahtjev za procjenu uticaja na životnu sredinu, za projekat eksploatacije lignita na površini od oko 10 hektara, udaljenoj samo šest kilometara od Nacionalnog parka Kozara.
Prema podacima iz dokumentacije, na tom lokalitetu se nalazi nešto manje od 90.000 tona uglja, a planirana godišnja eksploatacija iznosi oko 20.000 tona, što znači da bi sav ugalj bio izvađen za manje od pet godina.