Njihova imena je teško izgovoriti, ključni su za savremenu proizvodnju, i sve su više u središtu eskalirajućeg trgovinskog rata između Sjedinjenih Država i Kine.
Globalno snabdijevanje ovih rijetkih zemnih minerala – grupe od 17 ključnih elemenata koji se nalaze u svemu, od baterija za električna vozila do vitalne odbrambene tehnologije – većinski kontroliše Kina.
Peking sada nastoji iskoristiti tu stratešku prednost usred rastućeg trgovinskog sukoba i tenzija s Washingtonom.
Kao odgovor na carine, Kina je ograničila prodaju sedam rijetkih zemnih minerala Sjedinjenim Državama.
Iako to nije potpuna zabrana, taj potez zahtijeva od proizvođača da od kineske vlade podnose zahtjeve za izvozne dozvole, a sve je više zabrinutosti da bi to moglo izazvati skok cijena i lanac snabdijevanja, posebno za američke kompanije u sektoru odbrane.
"Ono što je nafta bila za 20. vijeka, rijetki zemni minerali su za 21.", ističe vanredni profesor na Maxwell School of Citizenship and Public Affairs pri Univerzitetu Syracuse, Sean McFate.
"Mikročipovi, zelene tehnologije i kvantno računarstvo - svima su potrebni rijetki zemni minerali, a Kina ih posjeduje najviše. To je pitanje nacionalne sigurnosti koje nadilazi tržište dionica", dodaje.
Kina kontroliše više od dvije trećine svjetske proizvodnje rijetkih zemnih minerala i više od 90 posto kapaciteta za njihovu preradu.
Takođe, Kina efektivno ima monopol nad preradom teških rijetkih zemnih minerala, podgrupe elemenata koji se koriste u američkom odbrambenom sektoru za proizvodnju snažnih magneta ključnih za borbene avione, ratne brodove, rakete, tenkove i lasere.
Još nije jasno kako će Kina tačno sprovesti ova nova ograničenja, ali Centar za strateške i međunarodne studije (CSIS), think tanka sa sjedištem u Washingtonu, u svom izvještaju upozorava da će najvjerovatnije doći do zastoja u izvozu dok Peking ne uspostavi sistem licenci, što će izazvati poremećaje u snabdijevanju nekih američkih firmi, posebno onih u sektoru nacionalne sigurnosti.
"Sjedinjene Države su posebno ranjive kada je riječ o tim lancima snabdijevanja", navodi se u izvještaju od 14. aprila. "Trenutno se u Sjedinjenim Državama ne odvija nikakva prerada teških rijetkih zemnih minerala."
Nove izvozne restrikcije odnose se na sedam srednjih i teških rijetkih zemnih minerala: samarijum, gadolinijum, terbijum, disprozijum, lutecijum, skandijum i itrijum – svi igraju značajnu ulogu u odbrambenom sektoru.
Na primjer, itrijum služi kao visokotemperaturni premaz za mlazne motore, koji ih štiti od vreline tokom leta.
Zašto su ovi minerali ponovo osvanuli na naslovnicama?
Analitičari smatraju da Peking pokušava iskoristiti zavisnost od ovih minerala kao sredstvo pritiska.
Iako Pentagon i američke firme imaju određene rezerve, procjenjuje se da one nisu dovoljne da izdrže dugotrajan prekid u lancu snabdijevanja.
Pored zabrane samih minerala, Peking je takođe stavio 16 američkih entiteta – svi osim jednog iz oblasti odbrane i vazduhoplovstva – na svoju listu za kontrolu izvoza, ograničavajući im pristup robama dvostruke namjene, uključujući rijetke zemne minerale.
Dimitar Gueorguiev, vanredni profesor na Univerzitetu Syracuse, smatra da su najnovije restrikcije više signal Pekinga o njegovoj sposobnosti da "zavrne slavinu" ukoliko se trgovinski rat dodatno zaoštri.
"Važno je imati na umu da su većina uvoznika već neko vrijeme svjesni ovog rizika i vjerovatno imaju zalihe koje će potrajati barem nekoliko mjeseci", rekao je on.
Ipak, ove mjere, kao i mogućnost njihove eskalacije, predstavljaju snažno oružje za Kinu.
Osim što može ograničiti isporuke, kineska dominacija na tržištu omogućava joj i da diktira cijene – bilo povećanjem troškova za određene kupce, bilo obaranjem cijena kako bi potisnula konkurenciju van svoje kontrole.
Ovakvi primjeri već su ranije viđeni. Kina je u 2023. ograničila izvoz galijuma i germanijuma – elemenata koji se koriste u čipovima, radarima i satelitima. U decembru 2024. uslijedila je potpuna zabrana njihovog izvoza u Sjedinjene Države.
Od tada, cijene su naglo skočile, a globalno tržište se fragmentiralo. Prema navodima konsultantske firme Project Blue, galijum iz zapadnih zemalja je dva do tri puta skuplji od onog iz Kine.
U izvještaju CSIS-a takođe upozorava da kineske izvozne kontrole predstavljaju direktnu prijetnju spremnosti američke vojske, dodatno pojačavajući zabrinutost koju su ranije izrazili zakonodavci i analitičari – da Sjedinjene Države zaostaju u proizvodnji odbrane.
"Čak i prije najnovijih ograničenja, američka odbrambena industrijska baza se suočavala s ograničenim kapacitetima i nedostatkom mogućnosti da poveća proizvodnju kako bi zadovoljila potrebe odbrambene tehnologije", navodi se u izvještaju.
Autori izvještaja ističu i procjenu zvaničnika američkog ratnog vazduhoplovstva iz 2022. godine, prema kojoj Kina nabavlja napredne sisteme naoružanja i opremu pet do šest puta brže od Sjedinjenih Država.
"Dalje zabrane ključnih mineralnih sirovina samo će dodatno produbiti jaz, omogućujući Kini da još brže jača svoje vojne kapacitete u odnosu na Sjedinjene Države", zaključuje se u izvještaju.
Kako Washington može odgovoriti?
Suočeni s pritiskom iz Kine, stručnjaci kažu da Sjedinjene Države moraju donijeti politike koje će ojačati domaću proizvodnju i potražiti nove izvore u inostranstvu.
Sjedinjene Države su još 1980-ih godine bile lider u proizvodnji rijetkih zemnih minerala, ali su porasti cijena doveli do zatvaranja njenog glavnog rudnika – Mountain Pass u Kaliforniji, početkom 2000-ih.
Taj rudnik je, u međuvremenu, ponovo otvoren, a uzastopne američke administracije, uključujući Trumpovu tokom njegovog prvog mandata, izdvojile su sredstva za vađenje i preradu rijetkih zemnih minerala.
Međutim, sustizanje Kine u ovoj oblasti, kao i u proizvodnji drugih ključnih minerala, zahtijeva mnogo vremena i velika ulaganja.
Neki iz industrije navode da druge mjere, poput carina koje je uveo Trump, mogu imati negativan efekat, otežavajući brzu ekspanziju proizvodnje rijetkih minerala.
Na podcastu Rare Earth Exchanges, industrijski preduzetnik Daniel O'Connor rekao je da su materijali koji su obuhvaćeni carinama, poput čelika i aluminijuma, ključni za rudarstvo i preradu.
"Ne bismo trebali uvoditi carine na stvari koje su nam potrebne za izgradnju infrastrukture", rekao je on.
U takvom okruženju, Sjedinjene Države takođe nastoje osigurati zalihe iz inostranstva. Trumpova administracija pokušava osigurati veći pristup rijetkim zemnim mineralima i drugim ključnim mineralima na Grenlandu i Ukrajini, gdje su, navodno, Kijev i Washington blizu sklapanja sporazuma.
Washington je takođe sponzorisao otvaranje novih rudnika u Brazilu i Južnoj Africi. Takođe, Sjedinjene Države finansiraju izgradnju prve veće fabrike za preradu teških rijetkih minerala van Kine, u Teksasu, iako će trebati godine prije nego što se ostvare konkretni rezultati.
U međuvremenu, očekuje se da će Peking nastaviti koristiti rijetke zemne minerale kao sredstvo pritiska, dok tenzije s Washingtonom rastu.
"Ovo je postao dio strategije Pekinga kada želi uzvratiti Washingtonu", napisao je 14. aprila glavni ekonomista grupe Capital Economics, Neil Shearing.
"Oružavanje kontrole nad ključnim mineralima – i trka drugih zemalja da obezbijede alternativne izvore – bit će glavna odlika fragmentirane globalne ekonomije", upozorava on.