Predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) Mirko Šarović izjavio je da se opozicija u Republici Srpskoj (RS) protivi svakoj aktivnosti koja priziva haos, te ugrožava sigurnost u Bosni i Hercegovini.
Lideri opozicionih političkih stranka u RS- Mirko Šarović (Srpska demokratska stranka), Branislav Borenović (Partija demokratskog progresa) i Nenad Nešić (Demokratski narodni savez) razgovarali su 19. oktobra u Istočnom Sarajevu o najavama Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), o vraćanju nadležnosti sa državnog nivoa na RS.
Šarović je na konferenciji za novinare rekao da su jednostrane i nasilne odluke koje bi dovele u pitanje živote ljudi apsolutno neprihvatljive.
"Mi naravno jesmo za vraćanje nadležnosti, ali taj proces mora biti legitiman i postignut pregovorima sa onima sa kojima je, upravo SNSD, i prenio te nadležnosti. Mi se zalažemo za vraćanje bilo koje nadležnosti, ali po zakonu, kako je jedino moguće. Suludi prijedlozi koji mogu izazvati sukobe nisu prihvatljivi”, kazao je Šarović, saopćio je SDS.
Podsjećamo, Milorad Dodik je 12. oktobra najavio da planira povlačenje saglasnosti na sporazume o Oružanim snagama BiH, proglašenje ništavnim zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Upravi za indirektno oporezivanje (UIO), Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji (OBA) BiH, nakon čega bi RS trebala da formira svoju obavještajnu strukturu.
Šarović je istaknuo i da Daytonski mirovni sporazum nema alternativu, što je potvrdio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je 19. oktobra izjavio da će zvanična politika Beograda prema BiH uvijek biti usmjerena ka poštovanju Daytonskog sporazuma.
“Izjava predsjednika Srbije je takva da Dodik mora ozbiljno da se zamisli. On je također poručio da ne prihvata nikakve poteze koji dovode u pitanje mir”, istakao je Šarović.
Na sastanku predstavnika opozicije u RS raspravljano je i o realizaciji zaključaka sa protesta iz Banjaluke, koji su održani 2. oktobra.
Zaključeno je da opozicija počinje pripremu novih protesta, s obzirom na to da vlast u RS "nije ispunila nijedan zahtjev kada je riječ o sprječavanju medijskog mraka, ali ni kriminala u zdravstvenom sistemu", kaže se u saopćenju.
Šta predviđa Ustav BiH?
Prenošenja nadležnosti s države Bosne i Hercegovine (BiH) na entitete nisu u skladu s Ustavom BiH. Takva odluka ne može značiti i automatsko prenošenje nadležnosti.
U Ustavu BiH piše da država ima nadležnost u onim stvarima u kojima se o tome postigne saglasnost entiteta ili koje su potrebne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog subjektiviteta BiH.
Promjene u prenošenju nadležnosti na državni nivo dio su Ustava BiH i kao takve ne mogu biti predmet izmjena u entitetskom zakonodavstvu.
U članu 3 Ustava BiH navodi se da "sve vladine funkcije i ovlasti, koje po ovom Ustavu nisu izričito dodijeljene institucijama BiH, pripadaju entitetima".
U istom članu se precizira da će se "entiteti i sve njihove niže jedinice u potpunosti pokoravati ovome Ustavu".
Zakoni koji se tiču državnih institucija mogu se mijenjati isključivo u Parlamentarnoj skupštini BiH ili ih može mijenjati visoki predstavnik u BiH.
Odluke visokog predstavnika može osporiti jedino Ustavni sud BiH.
