U prethodne tri godine, od ukupno 53 napada na medijske radnike, čak 31 bio je usmjeren ka novinarkama, pokazuju podaci Sindikata medija.
Tokom prošle godine zabilježeno je 18 napada na novinare, od čega je osam bilo usmjereno na žene, prema podacima regionalne platforme SafeJournalists.
Osim fizičkih napada, prijetnji smrću, vrijeđanja i javnih pritisaka evidentirani su i pokušaji institucionalnog zastrašivanja.
Napadi na novinarke, kao i sudski procesi, nastavljeni su i ove godine.
Najbrutalniji napad bio je na Anu Raičković, novinarku lista Pobjeda, dok su najbrže riješeni slučajevi napada na Jelenu Jovanović i Dušku Pejović.
Slučaj novinarke Jelene Jovanović
Posljednja na meti "udara" bila je novinarka Vijesti Jelena Jovanović.
Ona je 12. aprila prijavila prijetnju smrću od osobe koja se predstavila kao Milica Ćuk, sestra protjeranog državljanina Srbije Milovana Ćuka o kome je Jovanovićka pisala.
Milica je navodno pozvala redakciju i Jeleninom kolegi koji se javio poručila da će, "ako nekome bude letjela glava, to biti glava autora teksta". Prijetnja je dodatno upućena i mejlom.
Tri dana kasnije, 15. aprila tužilaštvu u Podgorici podnijeta je krivična prijava protiv Ćuk zbog sumnje da je počinila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti Jovanović.
Jovanović se bavi temama organizovanog kriminala i korupcije. Od 2021. pod stalnom je policijskom zaštitom, zbog prijetnji od osumnjičenog za ubistvo kome je prisustvovala.
Početkom mjeseca Jovanović je prvostepeno osuđena za povredu prava novinarke Tanje Pavićević koju je u istraživanju BIRN-a 2022., označila pripadnicom krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Iz istog razloga tužile su je još četiri osobe.
Nadležni efikasni i u slučaju Duške Pejović
I u slučaju uvreda i prijetnji seksualnim nasiljem novinarki javnog servisa Duški Pejović, nadležni su brzo reagovali.
Sud u Podgorici 14. aprila prvostepeno je osudio Gorana Mićkovića na pet mjeseci zatvora zbog napada na Pejović od 9. marta.
Napad na Anu Raičković pred sudom
Novembra prošle godine, novinarku i urednicu crne hronike u dnevnom listu Pobjeda, Anu Raičković, verbalno i fizički je napao biznismen Zoran Bećirović sa sinom i pripadnikom obezbjeđenja.
Tokom napada zadobila je više udaraca po glavi i tijelu, čupana je za kosu, udarana nogom, davljena, grubo vrijeđana .. Osim nje, napadnuta su još dva člana njene porodice, a oštećen joj je i automobil.
Bećirović, njegov sin i Mijatović su uhapšeni.
Početkom februara počelo je suđenje koje je u toku.
Dragana Šćepanović dobila spor na Sudu
Osnovni sud u Podgorici 13. marta donio je prvostepenu presudu u korist novinarke Vijesti Dragane Šćepanović u sporu protiv portala Aktuelno.me, kojeg kontroliše Zoran Bećirović.
Zbog tekstova o poslovanju ski-resorta čiji je vlasnik Bećirović Šćepanović je godinama, na tom portalu bila omalovažavana i vrijeđana. Na suđenju je rekla da su je sugrađani upozoravali "da može da joj se desi ono što se desilo koleginici Raičković iz Pobjede".
Presudom je utvrđeno da je portal povrijedio čast i ugled Šćepanović, zbog čega je naložena isplata 2.000 eura odštete i uklanjanje spornih tekstova.
Milatović i napadi na novinare
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa jednom od napadnutih novinarki - Jelenom Jovanović i ocijenio da su napadi na medije neprihvatljivi.
"Ovo samo potvrđuje da novinari u našoj zemlji rade u ozbiljno narušenom i nesigurnom ambijentu."
I nevladine organizacije i medijske asocijacije u Crnoj Gori i regionu snažno su osudile prijetnje Jovanović.
Vlasti oblikovale odnos prema novinarima
Pomjene vlada u Crnoj Gori posljednje četiri godine nisu promijenile način na koji se vlasti odnose prema novinarima koji ih kritikuju - zaključak je analize portala Raskrinkavanje.me i hrvatskog Faktografa.
U istraživanju "Targetiranje, prijetnje i napadi: Kako moćnici guše slobodu medija", objavljenom krajem 2024. analizirani su verbalni napadi na medije i novinare od strane predstavnika vlasti.
Kako se navodi model napada na kritičke medije učvršćen je u vrijeme trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista koja je smijenjena avgusta 2020.
U izvještaju podsjećaju da je Milo Đukanović sa pozicija premijera/predsjednika države medije koji su kritikovali njegov režim nazivao "medijskom mafijom", "monstrumima", a novinare "pacovima". Njegovi savjetnici za novinare su govorili da su "bolesna bagra" i da su "gluplji od goveda" ...
I bivši premijer Dritan Abazović je za novinare tvrdio "da nanose štetu Crnoj Gori", da "šire govor mržnje", prijetio je gašenjem pojedinih medija.
Često je ulazio u verbalne okršaje sa novinarima.
Ni aktuelna Vlada nije bolja od prethodnih
Ni naredna, aktuelna Vlada Milojka Spajića nije se proslavila u odnosu prema medijima i novinarima, konstatuje se u analizi.
Tako je tadašnji potpredsjednik Vlade, aktuelni ministar sporta Dragoslav Šćekić govorio o pritisku na sistem "taster i džepnih novinara", a o medijima da " zlonamjerno iznose neistine zarad neke svoje lične, male, jadne koristi".
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović povezao je Pobjedu sa kriminalnim strukturama nakon što su objavili da je u njegovom obezbjeđenju policajac osuđen za brutalno zlostavljanje.
Još jedan potpredsjednik Vlade, Nik Đeljošaj, novinara Vijesti nazvao je "novinarom u pokušaju" i korumpiranim nakon njegovog priloga o odluci Skupštine da se Đeljošaju ne skine imunitet.
A predsjednik Jakov Milatović novinarki Javnog servisa rekao je da joj je pitanja pisao neko drugi.
Međunarodna zabrinutost
Trend narušavanja slobode medija i bezbjednosti medijskih radnika zabrinjavajući je, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa šef odjeljenja za Evropsku uniju i Balkan Reportera bez granica Pavol Salai.
"To dodatno otežava njihov rad u ionako složenom društveno-političkom kontekstu", navodi Salai.
Organizacija Safe Journalists poručila je da je napad na medijske radnike – napad na javni interes i ljudska prava, pozivajući nadležne da zaštite novinare i i obezbijede im slobodan i bezbjedan rad.
"Svaki napad na novinara je napad na demokratiju, javni interes i osnovna ljudska prava", poručili su iz te organizacije.
Komitet za ljudska prava UN izrazio je zabrinutost zbog učestalih prijetnji, ali i zbog neprocesuiranih slučajeva, poput ubistva Duška Jovanovića (2004) i ranjavanja Olivere Lakić (2018).
Komitet je pozvao Crnu Goru da obezbijedi efikasne, nepristrasne istrage i mehanizme zaštite za novinare.
