Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik izjavio je u srijedu, 13. aprila da je uvijek branio slovo Dejtonskog sporazuma, a ne njegov "duh" koji nameću visoki predstavnici, te da se "neće povinovati očekivanjima stranih sila, uglavnom zapadnih, koje su znatno devalvirale pojmove vladavine prava i demokratije".
Dodikova reakcija uslijedila je nakon što je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt dan ranije, u utorak, 12. aprila, obustavio Ukaz predsjednice bh. entiteta Republika Srpska (RS) Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Time je stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini u RS-u, čime je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti. One predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Dodik je podsjetio na činjenicu da BiH čine dva entiteta i tri konstitutivna naroda, a da visoki predstavnici čine sve da se to ukine i izgradi BiH bez entiteta.
"Kada se usprotivite ovoj centralizovanoj volji, vi ste predstavljani kao remetilački faktor. Problem demokratiji u BiH dolazi sa Zapada, koji traži odanost, a ne političke partnere. Ako ste u skladu sa njihovim očekivanjima, onda ste u redu", kazao je Dodik u intervjuu za francuski "Mond diplomatik", prenosi Srna.
Zapadni ambasadori u BiH, kaže, sastaju se petkom i odlučuju šta izabrani politički predstavnici treba da rade.
"Uveli su poseban oblik vladavine, ambasadokratiju - svakog petka popodne čekamo šta je dobro za nas, a nas niko ne pita šta je dobro za nas. Ovakva situacija postoji dugi niz godina i ništa se nije promijenilo", tvrdi Dodik.
On smatra da je BiH nepovratno podijeljeno društvo, te da to ništa ne može promijeniti.
"Mi u Republici Srpskoj smo BiH uvijek prihvatali kao obavezu, ali smo je prihvatali. S druge strane, ne možemo prihvatiti BiH koja funkcioniše suprotno Ustavu", naglasio je.
Komentirajući saradnju s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, premijerom Mađarske Viktorom Orbanom i predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom, Dodik je kazao da svima govori isto, "vratimo se Ustavu BiH, primijenimo Ustav i sve će biti u redu".
Dodik je istakao da neće odustati od svojih uvjerenja i da neće napustiti svoju politiku, a to je BiH u skladu sa Ustavom, te u tom kontekstu - jačanje nadležnosti RS-a.
"To nije protivno Ustavu, naprotiv. Kažu da su reforme koje su donesene prije 15, 20 godina u opasnosti. Da, vi to zovete reformama, ali za nas je to političko nasilje, jer su one tada nametnute protiv naše volje. Ako se ne razumijemo, onda da sjednemo i razgovaramo, ali briselska administracija radije brani haos koji je stvorila, nego što hoće da razgovara", istakao je Dodik.
Poručio je da se trudi "da bude racionalan", ali da ne može da prihvati da neko sa strane nameće pravila u BiH i komplikuje odnose.
Vlasti RS upozoravane i ranije
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 7. aprila pozvao vlasti RS-a da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnoj imovini u RS-u stavio van snage.
Tada je podsjetio na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara.
Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine tog entiteta 10. februara.
Zakonom o nepokretnoj imovini je predviđeno da se nekretnine u vlasništvu države BiH pretvaraju u imovinu RS-a.
Prema ovom zakonu, na RS bi trebalo da bude upisana nepokretna imovina koju koriste entitetske institucije, jedinice lokalne samouprave, javna preduzeća, javne ustanove i druge javne službe čiji su osnivači RS, odnosno jedinice lokalne samouprave.
