Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, poništio je pokušaj vlasti entiteta Republika Srpska da državnu imovinu prebaci na sebe.
Schmidt je u utorak, 12. aprila, stavio van snage Ukaz predsjednice Republike Srpske, Željke Cvijanović o proglašavanju Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, do odluke Ustavnog suda BiH.
Ovime je prvi put upotrijebio Bonske ovlasti, koje predviđaju da Ured visokog predstavnika (OHR) može nametati ili mijenjati zakone, smjenjivati izabrane i imenovane političke i druge dužnosnike.
Odluka o obustavi Zakona RS-a je objavljena na web-stranici OHR-a, čime je stupila na snagu.
"Obustavio sam primjenu zakona do ocjene Ustavnog suda. Danas proširujem i zabranu raspolaganja državnom imovinom kako bih je uskladio s tumačenjem Ustavnog suda BiH. Samo država BiH može raspolagati državnom imovinom", rekao je Christian Schmidt na pres-konferenciji u Sarajevu.
Druga odluka o kojoj govori visoki predstavnik odnosi se ne Izmjene i dopune Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Izmijenjena su tri člana Zakona čime je Schmidt spriječio enetitete ili bilo koji drugi organ da raspolaže državnom imovinom do "stupanja na snagu zakona na državnoj razini kojim se uređuju prava vlasništva i upravljanja državnom imovinom, a koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, odnosno sve dok visoki predstavnik ne odluči drukčije".
On je poručio da odluke koje je donio ni na koji način ne umanjuju status entiteta Republika Srpska.
"Svoje izvršne ovlasti sam iskoristio da povedem zemlju naprijed, a neke ljude dovedem razumu."Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH
Pozvao je političare u BiH da sjednu i razgovaraju o budućnosti državne imovine i donesu razumno rješenje nakon 14 godina.
"Svi će u ovoj državi dobiti svoj pošten dio, bilo da je riječ o entitetima ili kantonima. Ali ne smije biti jednostranih odluka", poručio je Schmidt.
Kako je rekao, svi koji ne budu poštovali njegove odluke će snositi pravne posljedice
"I kada je riječ o ličnoj odgovornosti i kad je riječ o transakcijama. Svoje izvršne ovlasti sam iskoristio da povedem zemlju naprijed, a neke ljude dovedem razumu", poručio je Schmidt.
Zakon o nepokretnoj imovini je 5. aprila objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, a usvojen je na sjednici Skupštine Republike Srpske 10. februara.
Dodik: Imovina RS je imovina RS
Imovina Republike Srpske je imovina Republike Srpske i tu ne pomažu ni bonska, niti bilo kakva ovlaštenja, poručio je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH iz ovog bh. entiteta, povodom odluke visokog predstavnika.
"Najbolji sinovi Republike Srpske nisu izginuli da bi neizabrani Nijemac Christian Schmidt krčmio ono za šta su dali najvrednije", rekao je Dodik za agenciju Srna.
On je pozvao "partnere u Federaciji BiH da poštuju Ustav BiH i Dejtonski sporazum".
"Gospodinu Schmidtu preporučujem da kupi kartu za Njemačku u jednom pravcu. Danas mu je istekao godišnji odmor!", rekao je Dodik.
Američka ambasada u BiH: Visoki predstavnik je morao reagirati
Američka ambasada u BiH ocjenjuje kako odbijanje čelnika bh. entiteta Republika Srpska da sudjeluju "u dobroj vjeri" u institucijama na državnoj razini i u pregovorima o državnoj imovini nije ostavilo međunarodnoj zajednici drugog izbora nego da djeluje.
"Žalosno je što su čelnici entiteta Republika Srpska odbili konstruktivno se angažirati po pitanju državne imovine i umjesto toga su odlučili poduzeti antidejtonsku, neustavnu, jednostranu akciju", napisali su iz Ambasade Sjedinjenih Američkih Država na Twitteru.
Džaferović i Komšić: Odluka važna za očuvanje ustavnog poretka i mira
Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva BiH, kazao je da je odluka OHR-a "važna za očuvanje mira i stabilnosti koje je Milorad Dodik u proteklih više od pola godine ozbiljno doveo u pitanje".
"Da vlasti entiteta RS na čelu sa Miloradom Dodikom svojim secesionističkim odlukama ugrožavaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH, jasan je stav međunarodne javnosti, relevantnih međunarodnih institucija, većine građana BiH kao i značajnog dijela političke javnosti u RS koji nije odobrio ove Dodikove antidejtonske poteze", smatra Džaferović.
Istovremeno, drugi član Predsjedništva BiH, Željko Komšić, smatra da visoki predstavnik mora poništiti sve, kako kaže, antiustavne zakone, a ne samo antiustavni zakon o nepokretnoj imovini RS.
Povodom odluke visokog predstavnika, reagovala je i ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, koja je kazala da će to biti "jasan signal da se pravnim nasiljem i zloupotrebom entitetskih institucija podriva država, njene nadležnosti, institucije i postignuti napredak".
Šta kaže opozicija u RS?
Mladen Bosić, delegat u Domu naroda bh. parlamenta, kaže za RSE da je ovo "početak raspleta" situacije izazvane otvorenim priznavanjem Republike Srpske njega kao visokog predstavnika.
"Evidentno je da su SAD, Engleska i sada Njemačka krenule u neku konkretniju aktivnost na Zapadnom Balkanu, odnosno u BiH. Vrlo lako je moguće da sve to ima veze sa ovim što se dešava u Ukrajini i da je to u stvari pokušaj da se, na neki način, zbog uticaja Rusije ovdje potegnu neke drastičnije mjere", rekao je Bosić, koji je inače član opozicione Srpske demokratske stranke (SDS).
Za Branislava Borenovića, lidera opozicione Partije demokratskog progresa (PDP), dolazi "turbulentan period".
"Videćemo šta to konkretno znači", kazao je Borenović za RSE.
Vlasti RS upozoravane i ranije
Visoki predstavnik Christian Schmidt je 7. aprila pozvao vlasti RS da preduzmu sve potrebne aktivnosti kako bi se Zakon o nepokretnoj imovini u RS stavio van snage.
Tada je podsjetio na ranije odluke Ustavnog suda BiH, prema kojim je BiH titular cjelokupne državne imovine, uključujući imovinu bivše SFRJ i bivše SRBiH, ali i javnih dobara. Naveo je i da nadležnost za regulisanje ovog pitanja isključivo spada u opseg Parlamentarne skupštine BiH.
Zakon o nepokretnoj imovini u februaru je usvojila entitetska skupština.
Ovaj zakon predviđa da se nekretnine u vlasništvu države Bosne i Hercegovine, pretvaraju u imovinu Republike Srpske.
Vijeće za provođenje mira (PIC) u BiH je u septembru 2004. godine zatražilo od Bosne i Hercegovine da nađe trajno rješenje za pitanje državne imovine.
Vijeće čine SAD, Rusija, Velika Britanija, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija, te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Raspolaganje državnom imovinom BiH je zabranjeno zakonom koji je 2005. nametnuo tadašnji visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown.
Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH kao državna je definisana nepokretna imovina koja je pripala BiH na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije republika bivše socijalističke Jugoslavije iz 2001. godine.
Državnom je definisana i ona imovina kojom je BiH upravljala kao nekadašnja republika u sastavu SFRJ do 31. decembra 1991. godine, u vrijeme izbijanja ratnih sukoba na prostoru bivše SFRJ.
Zakon je na snazi, sve dok ne bude usvojen novi, "kojim se uređuje provođenje kriterija koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine koja je u vlasništvu BiH, Federacije BiH, RS i Brčko Distrikta ".
Takav zakon do danas nije usvojen.
Sve odluke Ustavnog suda BiH
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2012. godine stavio van snage zakon koji se bavio pitanjem državne imovine u Republici Srpskoj. Tim zakonom je bilo predviđeno da nepokretna imovina, kojom je zabranjeno raspolaganje, bude upisana kao vlasništvo RS.
Ustavni sud BiH je, u skladu sa ovom odlukom, kasnije osporavao i druge zakone koji državnu imovinu prepisuju na entitet.
U septembru 2021. neustavnim je proglašen entitetski Zakon o šumama, a godinu i po ranije, u februaru 2020. Zakon o poljoprivrednom zemljištu RS-a.
Ova pravosudna institucija je, također, u februaru 2020. godine ocijenila neustavnim i više članova Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS.
U svim odlukama, navedeno je da se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.
