Umjesto u Muzeju novije i suvremene historije Slovenije, izložba svjedočanstava preživjelih u genocidu u Srebrenici postavljena je, do sredine jula, u Muslimanskom kulturnom centru u Ljubljani zbog neslaganja Muzeja sa sadržajem uvodnog dijela izložbe.
Plakat, koji je sastavni dio postavke u Ljubljani, sadrži uvodne informacije o okolnostima koje su dovele do genocida u Srebrenici, u kojem su u julu 1995. pripadnici Vojske Republike Srpske ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
"Vojska Republike Srpske, srpske paravojne postrojbe i policija htjeli su uspostaviti veliku Srbiju na vjerski i kulturno mješovitom području", stoji, između ostalog, u uvodnom dijelu koji pojašnjava kako je došlo do genocida.
U uvodniku se, također, objašnjava početak rata 90-ih godina prošlog stoljeća u BiH, a, uz ostalo, piše da su "početkom aprila 1992. paravojne jedinice iz Srbije zajedno sa Jugoslovenskom narodnom armijom započele agresiju na BiH".
Kako saznaje RSE, Muzej je predlagao da iz uvodnog sadržaja budu izostavljeni spomenuti dijelovi, ali je Muslimanski kulturni centar odbio i odlučio izložbu postaviti u svojim prostorijama.
Dio teksta koji je Muzej novije i suvremene historije Slovenije želio promijeniti ili izbaciti
Ovo je dio uvodnika izložbe povodom 30. godišnjice otkako je počinjen genocid u Srebrenici, koja je trebala biti postavljena u Muzeju novije i suvremene historije Slovenije, a koji su bili predmet neslaganja.
Muzej je tražio da ih organizator Muslimanski kulturni centar u Sloveniji izmijeni ili potpuno ukloni.
"Rat u Bosni i Hercegovini započeo je nakon raspada Jugoslavije i nakon referenduma, na kojem se 99 posto glasača, uz izlaznost od 64 posto, izjasnilo za suverenu i nezavisnu BiH. Nekoliko dana nakon toga, bosanski Hrvati i Bošnjaci pokušali su spriječiti ulazak Jugoslavenske narodne armije (JNA) u BiH, ali neuspješno.
Početkom aprila 1992. paravojne jedinice iz Srbije zajedno sa JNA započele su agresiju na BiH. Tada su počinili prve masovne zločine u Bijeljini i Prijedoru nad civilnim stanovništvom.
Vojska Republike Srpske, srpske paravojne jedinice i policija na vjerski i kulturno miješanom području željele su uspostaviti Veliku Srbiju, koja bi ujedinila sve Srbe u zajedničkoj državi.
To su učinili pažljivo planiranim metodama, kao što su uspostavljanje koncentracionih logora, sistematska silovanja, uništavanje sela i masovne deportacije stanovništva, kojima su terorisali nesrpsko stanovništvo, posebno Bošnjake i Hrvate. Genocid u Srebrenici u julu 1995. bio je vrhunac genocidne politike.
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je Ratka Mladića i Radovana Karadžića, kao ključne vođe vojnih i političkih struktura bosanskohercegovačkih Srba, na doživotni zatvor zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid u Srebrenici. Mnogi drugi koji su bili uključeni u proces izvršenja genocida još uvijek se slobodno kreću po bosanskim gradovima."
Nevzet Porić, muftija Islamske zajednice u Sloveniji, kazao je da je odluka o preseljenju izložbe bila nužna, kako bi bilo "sačuvano objašnjenje o historijskom političkom kontekstu genocida u Srebrenici".
"I to na način da ne otvaramo vrata za eventualne falsifikacije, iskrivljavanje činjenica i relativizaciju odgovornosti za genocid", kazao je Porić, saopćio je Muslimanski kulturni centar.
Također, naveo je da mu je bio iznenađujući "zaplet s Muzejom", kao prvotnim suorganizatorom izložbe, s obzirom na to da je Slovenija "uvijek bila na strani istine kada je riječ o genocidu u Srebrenici i na stajalištu da treba spriječiti sve pokušaje relativizacije".
U pripremanje izložbe posvećene godišnjici genocida sudjelovao je i Memorijalni centar u Srebrenici, iz koga za RSE nisu željeli govoriti o razlozima njenog izmještanja u Muslimanski kulturni centar.
Šta je sporno?
Iz Muslimanskog kulturnog centra u Sloveniji tvrde da je izbacivanje uvodnog konteksta bilo neprihvatljivo i nepotrebno, imajući u vidu da je "genocid u Srebrenici jedan od najdetaljnije istraženih zločina protiv čovječnosti".
U Centru, također, kažu da je kao jedna od inicijatorica Rezolucije o genocidu u Srebrenici, koju je u maju prošle godine usvojila Generalna skupština Ujedinjenih naroda, Slovenija "preuzela aktivnu ulogu u očuvanju sjećanja na ovaj zločin i sprječavanju pokušaja njegovog iskrivljavanja".
"Uprkos tome, povremeno primjećujemo tendencije koje umanjuju značaj genocida – bilo kroz selektivna tumačenja historijskih činjenica, bilo izostavljanjem ključnih sadržaja koji su neophodni za cjelovito razumijevanje događaja", naveli su među ostalim.
Iz Muzeja kažu: Činjenice nikada nisu dovedene u pitanje
Na upit RSE šta konkretno smatraju spornim u uvodnom sadržaju izložbe, nisu odgovorili iz Muzeja novije i suvremene historije u Ljubljani.
No, potvrdili su da je "kamen spoticanja" bio uvodni tekst, odbacujući, pak, optužbe za relativiziranje historije.
"Činjenice nikada nisu dovedene u pitanje. Iako je izložba bila dobrim dijelom dogovorena i pripremljena, nismo uspjeli postići dogovor o načinu na koji je prezentiran sadržaj uvodnog teksta", naveli su za RSE.
Istaknuli su da su odlukom da izložba bude uvrštena u program Muzeja, koja je donesena u augustu 2024., jasno izrazili stav poštovanja prema žrtvama i osude genocida.
"Cilj nam je bio u centar staviti tragične priče civila bez pojednostavljenih zaključaka. Jasno smo pravili razliku između individualne odgovornosti počinilaca i mogućih kolektivnih interpretacija", kaže se u saopćenju.
U okviru izložbe planirani su i prateći događaji koji su otkazani, a u Muzeju tvrde da trenutno traže "druge načine da ovu temu uključe u svoj program".
RSE je zatražio reakciju i Ministarstva kulture Slovenije, ali odgovor do objave teksta nije došao.
Svjedočenja preživjelih
Uz zapise svjedočenja i osobne predmete 15 preživjelih Srebreničana, koji su danas nastanjeni u Sloveniji, izložba "30 godina od genocida: Sjećanja svjedoka koji danas žive među nama", bit će nakon 13. jula postavljena i u drugim slovenskim gradovima.
Cilj je očuvanje sjećanja na žrtve genocida, ali i sprječavanje njegovog poricanja i relativizacije, tvrde organizatori.
Ona je dio memorijala "8372 živih sjećanja", najvećeg programa izvan BiH koji radi na održavanju sjećanja na genocid u Srebrenici.
Ela Porić, voditeljica programa, kazala je da je namjera bila obuhvatiti različite aspekte genocida u Srebrenici od vrlo intimnih sjećanja na gubitak najbližih, do svjedočanstava o pripremama za genocid.
"Koje su počele već s zločinima u Prijedoru tokom ljeta 1992. Pokušali smo predstaviti razvoj događaja koji su doveli do krvavog jula 1995. kada je u Srebrenici ubijeno više od 8.000 civila, te tako upozoriti na to da je genocid bio vrhunac politike koja je imala jedan cilj: etnički čisto područje na krajnjem istoku BiH", kazala je Porić.
Nakon što je Vojska Republike Srpske zauzela Srebrenicu, u julu 1995. ubijeno je više 8.372 muškaraca i dječaka iz Srebrenice i okoline.
Iz tadašnje zaštićene zone Ujedinjenih nacija, protjerano je više od 25.000 žena, djece i starih.
Do sada je identificirano više od 7.000 žrtava, čiji su posmrtni ostaci nađeni u 85 masovnih grobnica.
Za genocid i zločine u Srebrenici do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
Pred Haškim sudom, ali i domaćim sudovima, ovi zločini su okarakterizirani kao genocid - i to kao jedini na prostoru bivše Jugoslavije u ratovima devedesetih.
Unatoč tome, vlasti entiteta Republika Srpska i Srbije ne priznaju da se u tom gradiću na istoku BiH dogodio genocid, nego ga tretiraju kao zločin.
Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je u maju prošle godine Rezoluciju kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom je, također, osuđeno poricanje genocida te veličanje osuđenih za ratne zločine.
