Dostupni linkovi

Stoltenberg na NATO sastanku u Pragu o ukidanju ograničenja oružja za Ukrajinu


Stoltenberg drži govor u Pragu na neformalnom sastanku sa šefovima diplomatija NATO članica u Pragu, 30. maja 2024.
Stoltenberg drži govor u Pragu na neformalnom sastanku sa šefovima diplomatija NATO članica u Pragu, 30. maja 2024.

Ukrajina može pobijediti u svojoj borbi za odbijanje ruskih snaga uz snažnu podršku svojih saveznika, rekao je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg na okupljanju šefova diplomatija iz 32 članice vojnog saveza u Pragu.

Kako prenosi RSE na engleskom jeziku, na dvodnevnom sastanku NATO-a u češkoj prijestolnici, na kojem učestvuje i američki državni sekretar Entoni (Antony) Blinken, raspravljaće se o novom okviru vojne pomoći Ukrajini koji će biti predstavljen na samitu Alijanse u Vašingtonu u julu.

Stoltenberg je, uoči sastanka 30. maja, rekao da je vrijeme da države koje isporučuju vojnu pomoć Kijevu razgovaraju o ograničenjima u pogledu distribucije, koja su nametnuta prije više od dvije godine kada je Moskva pokrenula svoju invaziju punog opsega.

Kijev se zalaže za ubrzanje isporuke artiljerije i traži da mu se dopusti korištenje oružja većeg dometa.

"Saveznici isporučuju mnogo različitih vrsta vojne podrške Ukrajini, a neki od njih su nametnuli određena ograničenja na korištenje tog oružja. To su nacionalne odluke", rekao je Stoltenberg.

"Ali mislim da je u svjetlu razvoja rata došlo vrijeme da se razmotre neka od tih ograničenja, kako bi se Ukrajincima omogućilo da se stvarno brane", dodao je generalni sekretar.

Tokom sastanka ministara, zakazani su razgovori o planu koji je Stoltenberg predstavio u aprilu o okviru kojim bi se odgovornost za vojnu i civilnu pomoć Ukrajini prenijela sa neformalne grupe koju predvode SAD na formalne strukture saveza.

NATO Kijevu zvanično ne nudi smrtonosne vojne zalihe. Pojedinačne države članice NATO-a kanalisale su snabdijevanje kroz Ukrajinsku kontaktnu grupu (UCG), inicijativu kojom predsjedavaju SAD.

Ministri takođe vjerovatno raspravljaju i o tome treba li Kijevu dopustiti da koristi oružje koje je osigurao zapad za napade na ciljeve unutar Rusije. SAD i Njemačka bile su protiv dopuštanja takvog poteza, dok su Britanija i Francuska bile za.

Reuters: Putin želi prekid vatre u Ukrajini na trenutnim linijama fronta

Blinken u nenajavljenoj poseti Kijevu: Novi paket oružja iz SAD već stiže

Stoltenberg i visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Žozep Borelj (Josep Borrell) takođe su izrazili svoje odobravanje da se Ukrajini dopusti korištenje zapadnog oružja za gađanje vojnih ciljeva na ruskoj teritoriji pod određenim uslovima.

Rusija je, uoči početka dvodnevnog neformalnog sastanka saveza u Pragu, pokrenula napad velikih razmjera na vojnu i civilnu infrastrukturu u devet ukrajinskih regija, uzrokujući žrtve i štetu.

U sjeveroistočnom gradu Harkovu, ruske su rakete pogodile dvije lokacije, ranivši sedam osoba, od kojih šest žena, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjehubov.

"Dvospratna upravna zgrada je pogođena, što je rezultiralo djelomičnim uništenjem, nakon čega je uslijedio požar. Šest žena i jedan muškarac zadobili su lakše povrede", rekao je.

Očajnički pokušaji Ukrajinaca da pobegnu iz zemlje i izbegnu mobilizaciju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:48 0:00

Harkov, drugi po veličini grad u Ukrajini, nalazi se samo 35 kilometara od ruske granice i više puta je bio izložen artiljerisjkim i vazdušnim napadima Moskve tokom proteklih nekoliko sedmica, dok se ukrajinska protivvazdušna odbrana suočava sa sve većim poteškoćama u odbijanju takvih napada.

Gradonačelnik Harkova Ihor Terekhov ranije je rekao da je kritična infrastruktura, uključujući gasovod, oštećena u udarima, koji su takođe izazvali požar.

Odvojeno, ukrajinske vazdušne snage saopštile su da su oborile sve 32 bespilotne letjelice i sedam od 19 krstarećih projektila koje je lansirala Rusija.

XS
SM
MD
LG