Evropska unija pažljivo prati promjene u viznoj politici Crne Gore, kazali su za Radio Slobodna Evropa iz Delegacije EU u Podgorici.
Crna Gora, koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u EU, obavezala se da će postepeno uvesti vize svim zemljama kojima ih je uvela Unija.
Do kraja prošle godine tih zemalja bilo je 11. U međuvremenu je njihov broj porastao.
Evropska komisija je sredinom februara upozorila Crnu Goru da do kraja mjeseca povuče odluku o ukidanju bezviznog režima za Saudijsku Arabiju i Bahrein.
U suprotnom, rizikuje da ne dobije dio sredstava iz Plana rasta za zapadni Balkan.
Međutim, Crna Gora to nije učinila.
Vlada je 19. februara saopštila da je trenutno u njenom ekonomskom interesu bezvizni režim za većinu od 11 zemalja, ističući kao razlog priliv turista i investicije iz tih zemalja.
Iz Ministarstva evropskih poslova su za RSE kazali da Crna Gora neće izgubiti sredstva iz Plana rasta, nego da će 4,63 miliona eura iz evropskih fondova biti na raspolaganju "nakon sprovođenja ove mjere".
Udaljavanje od vizne politike EU
Udaljavanje od evropske vizne politike počelo je krajem prošle godine odlukom da se Bahrein i Saudijska Arabija dodaju na listu zemalja čijim državljanima nije potrebna viza za Crnu Goru, iako su im potrebne za ulazak u EU.
Odluci je prethodila posjeta crnogorskog premijera Bahreinu.
Evropska komisija je 13. februara zatražila da Crna Gora do kraja mjeseca ukloni ove dvije zemlje sa liste.
Vlada je istog dana održala sjednicu sa temom vizne politike.
Međutim, nije poništila odluke za Bahrein i Saudijsku Arabiju, nego je sa 'zelene' liste skinula ostrvsku državu u blizini Australije - Vanuatu.
Vlada je na istoj sjednici donijela odluku da se i stanovnicima Egipta, Kazahstana, Uzbekistana, Jermenije i Ujedinjenih Arapskih Emirata ponovo omogući da bez viza borave u zemlji tokom sezone.
Šta kažu u Vladi?
Vlada neusklađivanje sa viznom politikom EU opravdava ekonomskim interesima u turizmu, koji čine 26 odsto crnogorskog BDP-a.
Odluke suprotne planu Vlade
Analitičarka Nikoleta Đukanović za RSE kaže da odluke Vlade u dijelu vizne politike nisu u skladu sa njenim ambiciznim planom da do kraja sljedeće godine zatvori pregovaračka poglavlja sa EU.
Ističe da Vlada, kojoj je evropski put prioritet, uporno odbija da uskladi svoju sa viznom politikom EU.
"Previše je protivrječnosti u postupanju Vlade da bismo zaista mogli vjerovati da postoji iskrena želja za reformama", kaže Đukanović.
U tu svrhu naveli su broj turista koji posjećuju Crnu Goru iz zemalja za koje se traži uvođenje viza.
Kako su saopštili 19. februara, Crnu Goru godišnje posjeti 230.000 ruskih a 320.000 turskih posjetilaca, kao i 15.000 ljudi iz Azerbejdžana.
Za Kinu su naveli da učestvuje u infrastrukturnim projektima a za četiri bliskoistočne zemlje sve više investicija.
Kao dokaz posvećenoti evropskim integracijama navode da su se uskladili sa spoljnom politikom EU uvodeći sankcije Rusiji 2022.
U saopštenju se dodaje se ta odluka negativno odrazila na crnogorski turizam.
Iz Vlade poručuju da će tražiti rješenja koja će zadovoljiti i ekonomske interese i obaveze u procesu pristupanja, uključujući postepeno ukidanje bezviznog režima.
Iz Ministarstva turizma, čija je ministrka Simonida Kordić tražila da se što prije donesu odluke o bezviznom režimu trećim zemaljama, RSE-u je rečeno da je bitno da se sprovedu bezbjednosni standardi EU kada su u pitanju dolasci iz tih zemalja.
Inače, mjere sezonskog ukidanja viza nisu u skladu sa evropskim propisima.
Isplata miliona na čekanju
Podgorica se na postepeno ukidanje bezviznih režima trećim zemaljama obavezala Reformskom agendom Plana rasta, paketom pomoći zemljama regiona od šest milijardi eura, od kojih je Crnoj Gori namijenjeno 383,5 miliona.
Ta pomoć je podijeljena u tranše a prije isplate procjenjuje se stepen ispunjavanja uslova za dobijanje novca.
Evropska komisija može suspendovati ili odbiti isplatu dijela novca.
"Crna Gora je pristala da svake godine sa svoje liste bezviznih zemalja uklanja zemlje kojima je potrebna viza za ulazak u EU" i time se uskladi sa evropskom viznom politikom", kazali su iz Delegacije EU za RSE.
Na pitanje kako će se neispunjavanje obaveza u ovom dijelu odraziti na isplatu sredstava iz Plana rasta, iz Ministarstva evropskih poslova su za RSE pojasnili da, prema evropskim regulativama, država može iskoristiti tzv. pravilo fleksibilnosti.
To znači da ako neki reformski koraci nijesu završeni do kraja 2024, može ih sprovesti u dodatnom roku do 24 mjeseca, a da pritom ne izgubi predviđena sredstva, kazala je pomoćnica ministrke Gordana Despotović Đekić.
"Odnosno, sredstva će biti isplaćena čim se planirani rezultati ostvare. Dakle, Crna Gora neće izgubiti planirana sredstva, već će 4,63 miliona eura iz evropskih fondova biti na raspolaganju nakon sprovođenja ove mjere."
Šta kaže Evropska komisija
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju konstatovala da je vizna politika Crna Gore i dalje neusaglašena sa evropskom.
Usaglašavanje sa listom EU je neophodno, "naročito za treće zemlje koje predstavljaju neregulisani migracioni i bezbjednosni rizik", navodi se u izvještaju.
U izvještaju je pohvaljena prošlogodišnja odluka vlasti da se Uzbekistanu uvedu vize.
Međutim, ni ta pohvala više ne stoji, jer je Vlada ovog mjeseca odobrila bezvizni režim za tu zemlju.