Radislav Krstić, bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske kojeg je Haški sud proglasio krivim za genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, progon kao zločin protiv čovječnosti i ubistvo kao kršenje zakona i običaja ratovanja te osudio na 35 godina zatvora, nastavit će služiti kaznu u Estoniji, saopćio je Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove 10. aprila.
Krstić je uhapšen 2. decembra 1998. godine i prebačen u pritvor u Hagu, pravosnažno je osuđen u aprilu 2004. godine, a u decembru iste godine prebačen je na služenje zatvorske kazne u Veliku Britaniju.
U britanskom zatvoru su ga napali i ranili zatvorenici, zbog čega je 2013. prebačen u Poljsku, da bi u novembru 2023. godine ponovno vraćen u Hag, nakon što je odslužio dvije trećine kazne i Poljska bi ga, prema svom zakonu, morala osloboditi.
Nakon toga je vlada Estonije obavijestila haški sud da je voljna da preuzme izvršenje ostatka kazne koja ističe 23. novembra 2033. godine, kako je pojasnila u saopćenju Graciela Gatti Santana, predsjednica ovog suda koji je nasljednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY).
Krstić je prva osoba osuđena za genocid počinjen u Srebrenici u julu 1995. godine.
On je više puta zatražio pomilovanje i prijevremeno puštanje na slobodu, ali je te molbe predsjednica suda Gatti Santana odbacivala.
U posljednjoj molbi priznao je odgovornost za genocid u Srebrenici te naveo, pored ostalog, da je znao da "neki članovi Glavnog štaba nameravaju da počine genocid", ali da taj štab "nije imao dovoljno snaga da izvrši streljanja" bez "upotrebe Drinskog korpusa", kojim je Krstić tada komandovao.
"Ako jednog dana budem pušten, i ako se sa tim saglasi predsjednica Mehanizma i ako to dopuste porodice žrtava, želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim sjenama žrtvama i zamolim za oproštaj", napisao je Krstić.
Krstić, koji trenutno ima 76 godina, tražio je da se uzmu u obzir i njegovi, kako je naveo u molbi, ozbiljni zdravstveni problemi.
Naveo je da pati od brojnih hroničnih bolesti, da trpi znatne bolove zbog oštećenih krvnih žila i atrofije nakon amputacije noge, da pati od anemije i visokog holesterola, te da ima ozbiljne probleme sa srcem.
"Još nisam uvjerena da je pokazao dovoljnu rehabilitaciju", navela je predsjednica haškog suda Graciela Gatti Santana odbijajući njegovu molbu za prijevremeno puštanje na slobodu u februaru ove godine.
Snage Vojske Republike Srpske ubile su u julu 1995. godine u Srebrenici više od osam hiljada bošnjačkih muškaraca i dječaka. Za genocid i druge zločine u srebreničkom regionu, osuđeno je više od 50 osoba na oko 700 godina zatvora.
Presudama su, pored ostalih, na doživotne zatvorske kazne osuđeni ratni predsjednik RS-a i glavni komandant Vojske RS-a Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
