Milorad Dodik, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, poručio je u Banjaluci 22. februara da BiH po pitanju dešavanja u Ukrajini treba da "bude potpuno neutralna".
Ruski predsjednik Vladimir Putin priznao je u ponedjeljak, 21. februara samostalnost separatističkih regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrio slanje trupa u tu oblast.
Dodik je komentarisao izjave druga dva člana Predsjedništva, Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji su osudili ruski napad na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Tvrdi da su – zloupotrijebili situaciju.
"To nije stav Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo je nadležno da vodi spoljnu politiku. Oni nastavljaju na taj način da dijele BiH, da derogiraju zvanične organe, njihov stav se može smatrati njihovim privatnim stavom", kazao je Dodik.
Prema Dodiku, jedino realno za očekivati od BiH u ovom trenutku je da bude neutralna.
"Svi mi imamo simpatije, ako hoćete ja mogu pričati i o svojim ali mislim da je to sada nepotrebno činiti, da time što su Komšić i Džaferović potrčali da se svrstaju apsolutno govori o tome da oni nisu vodili računa o BiH i ne predstavljaju BiH", zaključio je Dodik.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željko Komšić, najoštrije je osudio rusko priznanje separatističkih regija Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine.
Prema Komšiću, radi se o "napadu Rusije na teritoriju Ukrajine".
"Teritorijalni integritet i suverenitet država članica UN-a se mora poštovati. To je zagarantovano međunarodnim pravom. Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijima drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civilizovanog svijeta", poručio je Komšić.
Sličnog stava je i njegov kolega iz Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović, koji je putem društvenih mreža osudio rusko priznavanje nezavisnosti separatističkih teritorija u Ukrajini.
"Bosna i Hercegovina poštuje i podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine. Osuđujem odluku Ruske Federacije da prizna dvije ukrajinske regije kao države, čime je izvršena flagrantna povreda međunarodnog prava", istakao je Džaferović.
Predsjedništvo BiH je posljednji put raspravljalo o Ukrajini još 2014. godine i to u sastavu Bakir Izetbegović, Željko Komšić i Nebojša Radmanović, kada je usvojena zajednička Izjava o situaciji u Ukrajini, prilikom prvog sukoba na istoku ove zemlje.
Tada je saopšteno da Prеdsјеdništvо BiH prаti pоrаst pоlitičkih nаpеtоsti u Ukrајini i pоgоršаnjе mеđunаrоdnih оdnоsа u vеzi s tim, te da očekuje rješenje krize mirnim i demokratskim sredstvima.
Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin 21. februara potpisao dekrete kojima se priznaje nezavisnost "Donjecke Narodne Republike" i "Luganjske Narodne Republike", naredio je ministarstvu odbrane da pošalje vojsku u te regione.
SAD i Velika Britanija su ubrzo nakon toga zatražile pred Savjetom bezbjednosti UN zajedničko djelovanje, a američki predsjednik Džo Bajden je nametnuo sankcije za separatističke regione.
Rusija je blizu granice sa Ukrajinom u prethodnom periodu rasporedila oko 130.000 vojnika i vojne opreme.
Među njima je oko 30.000 vojnika koji su učestvovali u vojnim vježbama u Bjelorusiji od 10. do 20. februara. Glavni grad Ukrajine, Kijev, udaljen je manje od 150 kilometara od granice s Bjelorusijom.
Rusija je poricala da planira napad na Ukrajinu, za šta je Zapad optuživao.
