"Parlamentarna većina je stabilna, bez obzira na previranja unutar koalicije 'Vrijedi' (VLEN)", kaže član te albanske koalicije i predsjednik makedonskog Sobranja, Afrim Gashi (Gaši).
U intervjuu za Radio Slobodna Europa ocjenjuje da će se parlamentarni izbori u Sjevernoj Makedoniji održati u redovnom terminu.
Zašto su vanredni izbori mogući?
Previranja u koaliciji VLEN, koja je učestvuje u Vladi Sjeverne Makedonije koju predvodi VMRO-DPMNE, počela su u aprilu kada je jedan od partnera, lider Alijanse Alabanaca Arben Taravarija, saopštio da će na lokalnim izborima ove jeseni učestvovati sa svojim kandidatima.
Podsjetimo, poslaničku grupu VLEN u makedonskom Sobranju sačinjava pet poslanika iz Alijanse za Albance, troje iz Demokratskog pokreta i Alternative, dvoje iz Pokreta BESA i jedan nezavisni poslanik koji uživa i podršku Samoopredeljenja, stranke Aljbina (Albin) Kurtija, premijera susjednog Kosova.
Inače, koalicija VLEN je uspjela da na izborima u maju 2024. svrgne s vlasti albansku partiju DUI koja je vladala skoro dvadeset godina i bila koalicioni partner obje najveće makedonske partije VMRO-DPMNE i SDSM (Socijaldemokrati Sjeverne Makedonije).
Nakon što je saopštio namjeru da njegova partija ide samostalno na loklane izbore, ostali članovi koalicije VLEN su optužili Taravariju da je to dogovorio sa liderom opozicione partije DUI (Demokratska unija integracije), Alijem Ahmetijem.
To mu nisu oprostili u VLEN-u, pa je izbačen iz koalicije.
Ostaje da se vidi da li će Arben Taravari, koji je i ministar zdravlja u Vladi Sjeverne Makedonije, izgubiti mjesto i u kabinetu premijera Hristijana Mickoskog.
U međuvremenu, koalicija VLEN će se, kako je najavljeno, transformisati u stranku.
Poslanička grupa VLEN, koja ima ukupno 14 poslanika, još nije odlučila kako će nastaviti svoj rad u Sobranju ukoliko se Taravari sa svih pet svojih poslanika odvoji od koalicije.
Pitanja koja se sada postavljaju na makedonskoj političkoj sceni su da li ova dešavanja u albanskoj vladajućoj koaliciji mogu dovesti do rekonstrukcije Vlade i vanrednih parlamentarnih izbora (zajedno za lokalnim).
Lokalni i parlamentarni izbori zajedno?
RSE: Zbivanja u koaliciji "Vrijedi" mogli bi značiti promjene u Vladi, možda i u Sobranju, a čak se dovodi u pitanje i tzv. Badenterova većina. Mislite li da bi se zajedno s lokalnim izborima trebali održati i vanredni parlamentarni izbori?
Gashi: Evo nas u Sobranju i trudim se biti apstraktniji u odnosu na dnevnu politiku i političke stranke. Zaista sam posvećen Sobranju i radu ovdje, ali naravno, ne možemo izbjeći politiku jer smo i mi tu zbog toga, pripadamo određenim političkim strukturama. Mislim da nema potrebe za ikakvom panikom, većina je stabilna, i smatram da treba nastaviti raditi dalje, bez obzira hoće li neko ući ili izaći.
Mislim da neće biti velikih promjena u broju zastupnika. Većina je vrlo stabilna, imamo već otprilike dvije trećine. S druge strane, lokalni izbori se približavaju, ali mislim da ne trebamo stalno upadati u neku izbornu groznicu – kao da se nešto događa, pa nas uhvati adrenalin i odmah moramo raspisivati izbore.
Moramo shvatiti lokalne izbore onakvima kakvi jesu po svojoj prirodi. Tu se govori o kanalizaciji, o vodovodu, o čišćim cestama, o rasvjeti – i mislim da ne trebamo u te izbore unositi visoku politiku. Ti redovni lokalni izbori su nešto drugo.
Tako da ne bih stavljao u istu ravan ovo što je parlamentarna većina – mislim da ona treba ostati do kraja mandata, da građanima pružimo političku stabilnost, da Sobranje i Vlada rade svojim tokom. Lokalni izbori su druga tema.
Da li će Taravari biti izbačen iz Vlade?
RSE: Očekujete li da vaš koalicijski partner, Alijansa za Albance, i ministar zdravstva Arben Taravari ostanu u Vladi?
Gashi: To je ipak pitanje koje će odlučiti politički lideri iz koalicije "Vrijedi". Već postoje najave o objedinjavanju ili homogenizaciji "Vrijedi" u jednu političku stranku. Ako se to dogodi, oni će morati odlučiti kako će dalje postupati u vezi s odlukama Alijanse za Albance, odnosno što će odlučiti u odnosu na svoju političku orijentaciju.
No, u ovom dijelu ipak ne bih komentirao – imam pravo na to. Ipak, smatram da što god da se dogodi, neće suštinski poremetiti politike koje gradimo na centralnoj razini, a kao što sam već ranije rekao – to uopće ne bi trebalo utjecati na lokalne izbore.
Govorimo o dvije različite teme na dvije različite razine, i kad je riječ o jednom i o drugom, mislim da ne postoji razlog zbog kojeg bi se građani trebali zabrinjavati.
RSE: Kao političar, zašto smatrate da bi koalicija "Vrijedi" trebala postati stranka?
Gashi: Građani žele stabilnost. Po mom mišljenju, jedan od glavnih razloga zašto se neko odlučuje glasati za neku političku stranku – možda to ne znaju izreći, ali u podsvijesti – jest stabilnost i sigurnost koju građanin, birač, želi osjećati prema određenoj političkoj strukturi.
Mi smo, ipak, četiri političke stranke u koaliciji "Vrijedi" i želimo dati do znanja da je ovaj projekt dugoročan, te da građani mogu i trebaju računati na nas i očekivati da ćemo ispuniti njihove potrebe.
S ovom stabilnošću koju pokazujemo prema građanima, povećava se potencijal za privlačenje birača. I nije tu samo riječ o broju birača, već još više se radi o političkoj stabilnosti.
Da li je dovedeno u pitanje funkcionisanje Sobranja?
RSE: Sobranje u ovom sastavu radi tačno godinu dana. Kako ocjenjujete rad Skupštine?
Gashi: Kada je riječ o Sobranju u cjelini, mislim da imamo napredak u nekoliko važnih područja – to su ujedno bile i neke moje osobne i strateške odrednice koje je Sobranje usvojilo i prije nego što sam postao predsjednik.
Tako da, u pogledu funkcionalnosti, efikasnosti, transparentnosti, parlamentarne diplomacije – mislim da imamo značajno poboljšanje. I to se može potkrijepiti činjenicama i brojkama. Ali prije svega, u politici i kod građana, jako je važna percepcija. A percepcija se, nažalost, teško mijenja.
Tokom ovih 30 godina, otkako je naša država krenula putem demokracije, nakupila se negativna percepcija prema Sobranju. I sada ne možemo odjednom napraviti neku katarzu te negativne energije, ali smatram da smo otvorili dovoljno kanala kroz koje će se ta negativna energija polako ispuštati.
Nadam se – ako ne u prvoj godini, onda već u drugoj, trećoj ili na kraju mandata – da će moja misija uspjeti, a to je da običan građanin, neki čovjek iz zabačenog sela koji nas gleda na televiziji, može reći: "Sretan sam što imamo ovakvo Sobranje". Na kraju krajeva, najvažnije je da oni koji nas nisu direktno birali, koji nas nisu doveli ovdje, budu zadovoljni našim radom.
Kritike zbog komemoracije za Kočane
RSE: Odluka Sobranja da ne održi komemorativnu sjednicu za tragediju u Kočanima naišla je na negativne reakcije. Čiji je bio prijedlog i kakav je bio vaš osobni stav?
Gashi: Tragedija u Kočanima duboko je potresla sve nas. Okupili smo se svi koordinatori i razgovarali, ne kao političke stranke, već kao odgovorni ljudi koji trebaju postupati odgovorno u takvim trenucima. Razgovarali smo zajedno o svim aspektima te tragedije i o tome kako se trebamo postaviti kao Sobranje.
Postojao je konsenzus svih prisutnih da, iako tih dana nismo održavali sjednice – plenarne ni odborske – naš rad zapravo nije prestajao. Zastupnici su i dalje dolazili, bili aktivni, mnogi su prisustvovali komemoracijama u lokalnim zajednicama i bili u kontaktu s građanima. Dakle, Sobranje je bilo aktivno.
Naša zajednička procjena bila je da bi održavanje formalne komemorativne sjednice u Sobranju, u tim okolnostima, moglo biti pogrešno protumačeno – kao da iskazujemo nepoštovanje prema žrtvama i njihovim porodicama. Upravo zato odlučili smo iskazati poštovanje na drugačiji, ali dostojanstven način.
RSE: Vršitelj dužnosti gradonačelnika Kočana smatra da ste na takav način iszakali nepoštovanje.
Gashi: Javnost nije jedan čovjek, nije jedan novinar, niti jedan političar.
RSE: Dobro, ali on predstavlja grad u kojem se desila tragedija.
Gashi: Uvjeren sam da smo donijeli dobru odluku – bila je to zajednička odluka, i to je naša odluka. Naša namjera bila je pokazati poštovanje. I smatram da građani to znaju i cijene – cijene našu volju da pokažemo poštovanje i odgovornost u tako teškim vremenima.
O zahtjevima Bugarske
RSE: Slažete li se sa stavom premijera Hristijana Mickoskog koji kaže: "Neću glasati za ustavne promjene sve dok Bugarska ne ispuni svoje obaveze i ne počne poštovati prava svojih manjina"? Koalicija iz koje dolazite, kada je ušla u vlast, postavila je rokove za usvajanje ustavnih promjena i uključivanje Bugara u preambulu Ustava.
Gashi: Ne bih ulazio u komentiranje tuđih stavova. Znate i sami, ne samo "Vrijedi", već sve albanske stranke žele da pregovori s EU odmah počnu – i tu nema nikakvih dilema.
Ali, s druge strane, postoji velika osjetljivost kod albanskih političkih stranaka, i u vlasti i u opoziciji – ne samo sada, već i ranije, primjerice u sporu s Grčkom – da se stane rame uz rame s makedonskim narodom u odbrani makedonskog identiteta, jezika i historije. Jer za nas, Albance, važno je pokazati poštovanje prema tim ključnim komponentama identiteta jednog naroda.
Zato smo pažljivi, jer znamo i kakve su ankete i kakvo je raspoloženje među makedonskim narodom. Na štetu eurointegracija ne smijemo zanemariti međunacionalne odnose – jer to je temelj, najveći stup stabilnosti ove države.
Najprije se moramo pobrinuti za taj segment, a onda svi zajedno nastaviti putem ka EU, jer to je strateško opredjeljenje naše države. Uostalom, i VMRO-DPMNE i premijer Hristijan Mickoski su više puta pokazali, i naveli u svojim programima, da ne odustaju od ideje da naša država postane članica Europske unije.
O zahtjevima Brisela
RSE: Jedan od savjeta iz Brisela je da se u ovom razdoblju, dok se čekaju ustavne promjene, reforme iz Plana rasta dovrše do 2027. godine.
Gashi: Kad je riječ o reformskom planu koji je postavila EU, mi smo prva zemlja koja je, otkako su ti procesi započeli, pretekla sve zemlje iz regije i prva smo zemlja koja je sve obaveze iz prve faze završila u rekordnom roku. Upravo zbog toga smo i prvu donaciju od EU dobili kao priznanje za uspješno odrađen posao. To će nam biti prioritet.
Ne možemo sve ostaviti po strani zbog ustavnih promjena. Imamo mnogo, mnogo posla – i s usklađivanjem zakonodavstva i s reformskom agendom. Trebamo dati sve od sebe da, ako ustavne promjene i ostanu za kraj, sve ostalo bude gotovo ili skoro dovršeno.
RSE: Spomenuli ste drugu tranšu – da bi ona stigla, potrebno je usvojiti neke od najtežih zakona u pravosuđu, neki već u junu, a ostali u decembru, među njima i izmjene Kaznenog zakona. Dokle se stiglo s tim i može li se uskoro očekivati rasprava i glasanje o tim zakonima?
Gashi: Da, radimo intenzivno. Kao što znate, i Ustavni sud je imao primjedbe i preporuke. Odmah smo formirali radne skupine za oba zakona na koje je sud imao primjedbe – za Kazneni zakon i za Zakon o elektroničkim komunikacijama.
Ovaj drugi zakon, o elektroničkim komunikacijama, već je poslan Vladi, jer zahtijeva veliku stručnost – ne samo političku podršku, nego i stručno znanje. Intenzivno radimo na tim zakonima, ali ne samo na njima, već na svemu što je dio reformske agende.
Znate da su reforme u pravosuđu bile najviši prioritet u našim predizbornim programima. I zato želimo to napraviti prvenstveno zbog nas samih. Nama je potrebno vjerodostojno pravosuđe, nama trebaju reforme u pravosuđu, a to što ćemo to učiniti za sebe – ujedno će nam donijeti dodatne bodove i otvoriti vrata za otvaranje i zatvaranje poglavlja.
RSE: Očekujete li da će se u junu ispoštovati rokovi?
Gashi: To će ovisiti o radnim skupinama. Ali Sobranje nema stručnu ekspertizu kada su u pitanju elektroničke komunikacije ili druge tehničke oblasti. U Sobranju, vidite, učinkovitost je jako visoka, isto kao i predvidljivost. Sve što kao prijedlog zakona dođe početkom mjeseca, tokom istog mjeseca završimo i izglasamo. Ako dođe nakon prvih pet dana – kako je i propisano novim poslovnikom – gledamo da se završi tokom sljedećeg mjeseca.
Postoji predvidljivost, redovite sjednice su svakog mjeseca, tako da ćemo u ovom segmentu, a posebno u dijelu reformske agende, gdje nam je to još veći prioritet, učiniti sve da se sve odvija najbržim mogućim tempom. Samo nam treba da prijedlog bude spreman i dostavljen Sobranju.
