Neprimjenjivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) imaće posljedice, upozorili su politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) u BiH.
Oni su konstatovali kako je bh. entitet Republika Srpska (RS) prekršio Daytonski mirovni sporazum odbivši da primjenjuje odluku visokog predstavnika o izmjenama dva zakona države BiH.
Radi se o odluci kojom je Valentin Inzko kao donedavni visoki predstavnik nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH i Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima.
“Upravni odbor PIC-a osuđuje radnje koje je poduzela vladajuća koalicija u Republici Srpskoj, a koje ozbiljno podrivaju daytonski okvir i narušavaju stabilnost u BiH i regiji", navodi se u komunikeu nakon dvodnevnog sastanka u Sarajevu.
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, lider vladajuće stranke u RS koji je pokrenuo pitanje odbijanja primjene odluka visokog predstavnika, poručio je, međutim, da odluke PIC-a nisu obavezujuće za taj entitet.
Upozorenje da nema odcjepljenja entiteta od države
Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira su nakon sastanka održanog 7. i 8. decembra 2021. ponovili podršku i visokom predstavniku Christianu Schmidtu koji je sada na toj funkciji - u provođenju njegovog mandata, saopšteno je nakon njihove sjednice u Sarajevu.
Na sastanku Upravnog odbora PIC-a nisu bili predstavnici Rusije, koja Nijemca Christiana Schmidta ne priznaje za visokog predstavnika i usprotivila se njegovom imenovanju kao članica Vijeća sigurnosti UN, skupa s Kinom, u maju 2021. godine.
Politički direktori Upravnog odbora PIC-a su ponovili podršku teritorijalnom integritu BiH kao suverene države koja se sastoji od dva entiteta”, te naglasili kako “entiteti nemaju pravo na odcjepljenje od BiH i pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH”.
Sve strane u BiH su podsjetili na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir (poznatiji kao Daytonski sporazum), sve njegove anekse i odluke visokog predstavnika.
Za odluke Ustavnog suda BiH su naveli da su njegove odluke “konačne i obavezujuće i moraju se provoditi”.
"Mjere koje su najavile vlasti u Republici Srpskoj bi – ukoliko bi se provele – značile poništavanje 26 godina reformi u provedbi mira, koje su važne i za proces priključivanja EU", upozorili su iz PIC-a.
Nametnute izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je zabranjeno i kažnjivo negiranje genocida i ratnih zločina, RS je proglasila neprimjenjivim i nazivanje Republike Srpske “genocidnom tvorevinom” se u ovom entitetu sada krivično kažnjava.
Narodna skupština RS-a usvojila je u oktobru i zakon kojim predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, iako još od 2009. godine postoji agencija za lijekove države BiH.
Ovakvom odlukom ocijenili su politički direktori PIC-a, ovaj bh. entitet krši Dayonski sporazum, onemogućava efikasan odgovor na pandemiju COVID-19, te još više udaljava BiH od usklađenosti sa standardima EU, među kojima je i postojanje jedinstvenog ekonomskog prostora”.
Nema povlačenja iz sporazuma o prijenosu nadležnosti
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je tokom oktobra više puta ponovio kako će za šest mjeseci proglasiti nezavisnost RS-a, ako dotad ne budu vraćene nadležnosti ovom bh. entitetu, koje su prema njegovim tvrdnjama oduzete tom entitetu i date državi BiH.
Najavio je i da će ukinuti Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH i formirati obavještajnu agenciju u entitetu RS, ali i da će povući suglasnost za osnivanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i formirati slično tijelo u Republici Srpskoj, čiju secesiju najavljuje godinama.
Politički direktori poručili su, međutim, sa dvodnevnog sastanka u Sarajevu da ne može biti jednostranog povlačenja iz sporazuma o prijenosu nadležnosti sa entiteta na državu.
Upravni odbor PIC-a objavio je takođe kako dijeli zabrinutost Međunarodnog monentarnog fonda (MMF) i Svjetske banke o ozbiljnim posljedicama koje takvi potezi imaju po budžete organa vlasti, pristup sredstvima, te međunarodne projekte pomoći.
Upravni odbor PIC-a pozvao sve lidere da se uključe u dijalog, između ostalog i tako što će odmah prestati sa retorikom podjela i eskalacija te destabilizirajućim političkim aktivnostima ili odlukama, što izaziva uznemirenost među građanima i podriva mir i stabilnost u zemlji i u cijeloj regiji.
Upravni odbor PIC-a dalje je pozvao sve izabrane i imenovane predstavnike iz Republike Srpske, koji zbog zakona o negiranju genocida ne učestvuju u radu državnih institucija BiH da se vrate u njih bez odlaganja i angažiraju na evroatlantskim reformama.
Upravni odbor PIC-a podržao je sve napore da se provedu izborne i ustavne reforme u BiH, na čemu su u posljednje vrijeme angažirane i diplomate SAD i Evropske unije (EU), te upozorili da bez toga ne smiju proći naredni izbori.
Stranke iz Federacije BiH pozvane su da u potpunosti provedu rezultate izbora iz 2018. godine, što još nije urađeno, pa vlada tog bh. entiteta funkcioniše u tehničkom mandatu do danas.
Upravni odbor PIC-a također je pozvao sve političke lidere da iskorijene korupciju koja ozbiljno ugrožava institucije, sprječava razvoj i podstiče odlazak ljudi iz BiH, posebno mladih.
Upravni odbor PIC-a održat će svoj sljedeći redovni sastanak 7. i 8. juna 2022.
O Vijeću za provedbu mira
Vijeće za provedbu mira u BiH uspostavljeno je na konferenciji u Londonu 8. i 9. decembra 1995. godine, nakon sklapanja Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH.
Londonska konferencija je uspostavila Upravni odbor PIC-a koji radi pod predsjedanjem visokog predstavnika, koji je tada definiran kao “izvršna ruka” PIC-a. Čelnik OHR-a ne može donositi odluke ako se s time ne slažu zemlje članice Upravnog odbora PIC-a.
Članice su Sjedinjene Američke Države, Rusija, Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (Predsjedništvo EU i Evropska komisija), te Organizacija islamske konferencije (OIC) koju u PIC-u predstavlja Turska.
Upravni odbor pruža visokom predstavniku “političke smjernice”. Upravni odbor PIC-a sastaje se na nivou političkih direktora dva puta godišnje nakon čega se izdaje zajednička izjava – komunike.
Posljednjih nekoliko godina Rusija se kao članica PIC-a izuzima iz komunikea smatrajući da OHR treba zatvoriti.
