Matthew Palmer, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za izbornu reformu u BiH izjavio je u petak. 1. oktobra, u Sarajevu da bi SAD “voljele vidjeti uklanjanje etničkog prefiksa kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva, jer je to jedan od načina da se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava”.
Kako je rekao, smatra i da je “dobro razgovarati o nadležnostima Predsjedništva i Vijeća ministara”.
Palmer je ponovio da “SAD neće nametati nikakva rješenja nego će ponuditi platformu za razgovore i biti neka vrsta podrške kako bi lideri BiH razgovarali o stvarima o kojima se slažu, te pronalazili rješenja za one stvari oko kojih se ne slažu”.
“Izmjene izbornog zakonodavstava i manje izmjene Ustava s tim u vezi nisu jednostavan posao, jer da jesu, to bi do sada bilo učinjeno, ali je moguće i postoje brojni modeli kako postići transparentnost izbornog procesa “, rekao je Palmer.
Palmer prvi put boravi u Bosni I Hercegovini od kako je preuzeo dužnost izaslanika SAD-a za izbornu reformu u BiH, a od srijede, 29. septembra je imao sastanke za predstavnicima političkih stranaka i Centralnom izbornom komisijom BiH.
On je izrazio uvjerenje da postoji zajedničko razumijevanje za “hitnom potrebom za napredak”, te da “postoji šansa za stranke da se okupe i dogovore, te da zaštite interese svojih birača”.
Palmer se osvrnuo i na model koji je predložio bivši evropski komesar za proširenje i politiku susjedstva Štefan Füle, koji je podrazumijevao da Federacija BiH (jedna od dva entiteta u BiH) ostane jedna izborna jedinica, a da bi drugi član Predsjedništva BiH bio onaj koji bi dobio više glasova u kantonima (10 kantona u FBiH) u kojima prvi član nema više glasova.
“Pitanje je kako postići da taj model odražava suštinu BiH, a to je jedna država, dva entiteta i tri naroda. Füleov model nije jedini, ali je koncept otvoren za napredak. Nema fiksirane izborne jedinice zbog čega su neki rekli da je to klizav teren prema trećem entitetu. Podržali bismo i neku varijantu Füleovog modela, ali sasvim je jasno da niko iz ovih razgovora neće izaći 100 posto zadovoljan. Moj posao nije da nekom nešto naredim, već da pomognemo da dođe do razgovora”, kazao je Palmer, prenosi agencija Fena.
Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) za izbornu reformu u BiH je najavio da će se uskoro vratiti u BiH, zajedno s direktoricom za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Ujedinjeno Kraljevstvo u Evropskoj službi za vanjske poslove (EEAS) Angelinom Eichhorst.
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović izjavio je 30. septembra kako ne bi trebalo pregovarati o ukidanju etničkih prefiksa pri izboru vlasti u BiH kako je to predložio američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, prenijela je Hrvatska novinska agencija HINA.
Specijalni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer izjavio je 29. septembra u intervjuu za Glas Amerike (Voice of America) da bi problem izbornog zakona trebalo riješiti "uklanjanjem etničkih prefiksa" kod izbora članova Predsjedništva BiH i poslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.
Čović je istakao kako se može raspravljati samo o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o "pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti triju naroda", što je "minimum" određen ustavom i Daytonsko-pariškim sporazumom", naglasio je Čović.
Istovremeno, Adil Osmanović, potpredsjednik najveće bošnjačke Stranke demokratske akcije(SDA), kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su njihovi stavovi potpuno jasni – da se svi građani BiH moraju moći kandidirati za svaku poziciju.
Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata je izjavio 30. septembra da odbacuje Palmerovu ideju o ograničenim promjenama Ustava koje bi uklonile etničke prefikse sa izbora za Predsjedništvo BiH”.
