Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte dolazi u posjetu Sarajevu 10. marta, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH). Kako se očekuje, Rutte će u glavni grad BiH stići sa svojim saradnicima Dannyem Raeymaekersom, Romainom Moulronom i Željkom Perkovićem.
Posjeta dolazi nakon izricanja presude predsjedniku entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku, koji je zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora, a sud mu je izrekao mjeru zabrane vršenja dužnosti u trajanju od šest godina.
Nakon presude, Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici u četvrtak, 27. februara, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bh. entitetu.
Iz OHR-a je saopšteno da se visoki predstavnik Christian Schmidt, na dan presude 26. februara, sastao s komandantom NATO-a u Bosni i Hercegovini Matthewom Valasom.
Također, član Predsjedništva BiH Denis Bećirović je u petak, 28. februara, razgovarao s komandantom NATO štaba u Sarajevu, komandantom EUFOR-a, visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom, šefom Delegacije Evropske unije u BiH Luigijem Sorecom i ambasadorima država članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.
Rutte je u januaru prošle godine posjetio Bosnu i Hercegovinu.
Tada je u svojstvu nizozemskog premijera govorio o prilici da BiH otvori pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji.
Bosna i Hercegovina je od 2018. godine u Akcionom planu za članstvo (MAP), što je posljednja stepenica prije poziva u punopravno članstvo u Alijansu.
Bh. vlasti su se obavezale na pristupanje NATO-u, ali je ta obaveza u zastoju zbog stavova iz jednog dijela države, entiteta Republike Srpske, i jačanju odnosa Milorada Dodika, predsjednika tog entiteta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik se nalazi pod sankcijama SAD i Velike Britanije zbog antiustavnog djelovanja.
Prema Zakonu o odbrani BiH, koji je usvojen 2005. godine, institucije su obavezne sprovesti "sve potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo NATO-a".
Tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, kadar SNSD-a na čijem čelu je Dodik, potpisao je 2006. Sporazum o pristupanju Partnerstvu za mir (PfP) sa NATO-om, što je prva stepenica ka članstvu u Evroaatlanskom savezu.
Radmanović je tri godine kasnije potpisao i formalni zahtjev BiH za prijem u MAP, a u pismu NATO-u je naveo da je "članstvo u NATO od strateške važnosti za BiH".
Posljednjih desetak godina, pozicija i opozicija iz RS-a protivi se članstvu u NATO-u i zastupaju stav da Bosna i Hercegovina po ovom pitanju treba slijediti Srbiju koja je proglasila vojnu neutralnost.
Narodna skupština RS-a donijela je u oktobru 2017. godine rezoluciju o vojnoj neutralnosti tog entiteta, gotovo identičnog sadržaja kao i Srbija deset godina ranije.
Usprkos protivljenju članstvu, reforme sektora odbrane se sprovode i u njemu učestvuju i predstavnici RS-a.
BiH ima svog vojnog i političkog predstavnika u misiji pri NATO-u u Briselu, a NATO u BiH ima svoj štab od 2004. godine, sa mandatom Ujedinjenih nacija da pomaže reformu bh. Oružanih snaga, koja se provodi prema NATO standardima.
