Sud Bosne i Hercegovine izrekao je Miloradu Dodiku kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, kao i mjeru sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravosnažnosti presude, saopćeno je iz Suda BiH 26. februara.
Vršitelj dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić oslobođen je optužbi.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Dodik i Lukić su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.
- BLOG o presudi Miloradu Dodiku i Milošu Lukiću
- Ko će sprovesti odluku Suda BiH po kojoj Dodik ne može obavljati dužnost predsjednika Republike Srpske?
- Ustav RS-a nema rješenje za slučaj osude predsjednika entiteta
Milorad Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske (RS), koje je visoki predstavnik prethodno poništio.
Riječ je o zakonima o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji entiteta RS-a.
Miloš Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
U odnosu na prijedlog Tužiteljstva BiH koji se odnosio na, kako se to u optužnici navodi, utvrđivanje pravnih posljedica osude iz člana 203.a stav 5. tačke a), c) i d) Krivičnog zakona BiH, Sud u izreci presude nije donio posebnu odluku, zato što pravne posljedice osude nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona, nakon pravosnažnosti presude.
Krivični zakon Bosne i Hercegovine za nepoštovanje odluka visokog predstavnika u BiH predviđa zatvorsku kaznu od šest mjeseci do pet godina, a predviđena je i mogućnost smjene s dužnosti i zabrane političkog djelovanja.
Pritisci na Sud i mitinzi podrške
Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.
Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.
U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS poduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS-om ne prestane te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".
Poruke PIC-a, EUFOR-a i NATO
Dan uoči izricanja prvostepene Dodiku, ambasadori Vijeća za provedbu mira (PIC) pozvali su političare u Bosni i Hercegovini da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa.
Na vanrednoj sjednici u Sarajevu, Upravni odbor PIC-a potvrdio je opredijeljenost za teritorijalni integritet BiH, kao jedinstvene suverene države koja se sastoji od dva entiteta, te Brčko Distrikta, kao zasebne administrativne jedinice, kazao je novinarima visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
Schmidt je građanima BiH poručio da međunarodna zajednica ostaje opredijeljena za mir i stabilnost u regiji, ističući da o "BiH nema pregovora i da će nastaviti napredovati na evropskom putu". Istaknuo je i da razumije da su mnogi građani zbrinuti dešavanjima u posljednje vrijeme.
Upravni odbor PIC-a čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne sudjeluje u radu. Inače, PIC daje političke smjernice Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH.
U Sarajevu je 25. februara održan sastanak evropskih ambasadora sa predsjedavajućom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Željkom Cvijanović. Poručeno je da su postupci koji produbljuju podjele i dižu tenzije za EU neprihvatljivi.
Sastanku je prisustvovao i specijalni predstavnik Evropske unije u BiH Luigi Soreca, koji je poručio da Evropska unija ostaje posvećena teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Nekoliko dana uoči izricanja presude oglasili su se i iz EUFOR-a i NATO-a, poručujući da neće biti dopušteno ugrožavanje mira u BiH.
Iz sjedišta NATO-a u Briselu naveli su za Radio Slobodna Evropa da neće dopustiti sigurnosni vakuum ili ugrožavanje teško stečenog mira u BiH, ističući da prijetnje secesijom, unutrašnje političke borbe, retrogradne i nacionalističke ideje nagrizaju teško stečenu stabilnost.
Šta je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Narodne skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
Suđenje Dodiku i Lukiću prvi je proces pred pravosuđem u BiH za krivično djelo nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
