Bosni i Hercegovini se ukazala prilika da krajem marta otvori pregovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, a do tad BiH treba napraviti reforme i to iskoristiti, jer nakon toga slijede europski izbori što bi moglo dovesti do zastoja, poručili su predstavnici EU koji su 23. januara posjetili Sarajevo.
"Treba iskoristiti vrijeme da bi se usvojili zakoni koji su pragmatični kako bih i ja bila uvjerljiva u svojim argumentima pred Vijećem EU u martu", kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.
'Nema nikakvih prečica'
Von der Leyen je kazala da mora pohvaliti BiH za "100-postotnu usklađenost BiH s vanjskom i sigurnosnom politikom EU".
"To je jedan od razloga što ste 2020. postali zemlja kandidat. EU je prošle godine donijela odluku o otvaranju pregovora kad BiH ispuni određene uvjete. Važni su zakoni o unaprjeđenju pravosudnog sistema. Potreban je napredak u usvajanju zakona o sprječavanju pranja novca, zakona o sudovima i svemu onome što će Vijeće EU uzeti u obzir", dodala je Von der Leyen.
Kazala je i kako se Planom rasta EU otvaraju vrata za poslovne subjekte da djeluju na zajedničkom regionalnom i europskom tržištu.
"To moraju pratiti reforme na ekonomskom planu. Ako se provedu mogu osigurati dodatnu milijardu eura od EU. Ako zemlje Zapadnog Balkana razviju zajedničko tržište, očekivani rast je 10 posto. To je samo po sebi važno jer će posebno mladi vidjeti svoju perspektivu ovdje", kazala je predsjednica Europske komisije.
Andrej Plenković, premijer Hrvatske, kazao je da sastav izaslanstva nije slučajan te je kazao da je BiH na sastanku Vijeća EU prošle godine dobila najbolje ocjene.
"BiH treba u idućem razdoblju provesti reforme da se stvore preduvjeti i konsenzus o otvaranju pregovora BiH s EU. Da je netko pitao bilo koga od nas prije dvije godine da će Ukrajina aplicirati za članstvo u EU i da će EU otvoriti pregovore s Ukrajinom i Moldavom vjerojatno to nitko od nas ne bi rekao", kazao je Plenković.
On je naglasio da je Hrvatska "najveći zagovaratelj članstva BiH u EU", da su zajedno došli u Sarajevo kako bi stekli dojam o radu na članstvu te ocijenio da "Vijeće ministara BiH bolje radi od prethodnih saziva".
"Trebamo dobiti argumente da ta odluka u ožujku bude i donesena", kazao je Plenković i dodao da će se za nešto više od dva mjeseca raspustiti Europski parlament te da, "ako se propusti ožujak, propustit će se još jedna godina, tamo do siječnja 2025., jer nakon izbora i formiranja novog Europskog parlamenta slijedi formiranje EU institucija".
Nizozemski premijer Mark Rutte, čija zemlja se protivila otvaranju pregovora BiH s EU, je na pitanje hoće li promijeniti mišljenje kazao da, što se tiče Nizozemske, "nema nikakvih prečica".
"Moramo biti sigurni da BiH ima rezultate. Moramo vidjeti u narednih šest sedmica hoće li se to desiti, da je to zaista utemeljeno na rezultatima", kazao je Rutte.
Rutte je kazao da Nizozemska i BiH imaju snažne veze.
"Imamo i jednu mračnu stranicu iz historije. Zadovoljstvo je da možemo pomoći u izgradnji stabilne i prosperitetne BiH. To, naprimjer, radimo i kroz misiju EUFOR-a gdje imamo svoje trupe. Nizozemska je i članica Vijeća za implementaciju mira (PIC). Naš zajednički interes je da BiH zauzme svoje mjesto za stolom europske obitelji", kazao je Rutte.
Ponovio je da je proces pristupanja bio i ostat će "proces koji se ocjenjuje na osnovu konkretnih rezultata".
"Reforme su neodvojivi dio procesa. Sadašnje stanje je takvo da je ostalo još puno posla da bi BiH postigla određeni stepen napretka. Potreban je napredak po pitanju ispunjavanja 14 uvjeta prije otvaranja pregovora", kazao je Rutte i dodao da su zemlje članice EU s Europskom komisijom tu da pruže pomoć.
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da su na 59 sjednica usvojili više od 1.500 stranica materijala koji se odnose i na vladavinu prava te usklađivanja s EU.
"Sve što smo uradili i što je prepoznato je rezultat političkog dijaloga, kompromisa i razumijevanja što je naš princip rada. Radimo na izradi brojnih zakonskih prijedloga i akata. Radimo na promjenama izbornog zakonodavstva. Radimo na domaćim rješenjima jer je to preduvjet za uspjeh. Trebamo činiti sve da izbjegnemo intervencije i nametanja rješenja od strane međunarodne zajednice jer bi to moglo narušiti funkcioniranje rada institucija BiH", kazala je Krišto.
Kazala je i kako se očekuje usvajanje državnog budžeta za 2024. godinu te da bi se izmjene zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti trebao naći na dnevnom redu u Parlamentu BiH ovog tjedna.
"Nadam se da će u vremenu ispred nas biti usvojene i izmjene zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH. Nadam se da ćemo to sve ispuniti do kraja ožujka i sastanka Europskog vijeća kako bi svojim radom zaslužili otvaranje pregovora s EU o punopravnom članstvu", kazala je Krišto.
Plenković izbjegao Komšića
Iako najavljen, hrvatski premijer se nije pojavio na sastanku u zgradi Predsjedništva BiH.
Plenković, koji je i predsjednik HDZ-a Hrvatske, se tokom ranijih posjeta BiH nije sastajao s Predsjedništvom budući da je jedan od tri člana Željko Komšić, kojeg, kao i predstavnici HDZ-a BiH, smatra "nelegitimnim hrvatskim članom jer je izabran većinom glasovima Bošnjaka". Isto tako, Komšić nije pozivan u zvaničnu posjetu Zagrebu.
Iz kabineta premijera Hrvatske Andreja Plenkovića za Hinu su kazali da je "konzistentna linija predsjednika hrvatske vlade da se ne sastaje sa Željkom Komšićem koji nije izabran za hrvatskog člana Predsjedništva voljom hrvatskog naroda u BiH". Za Hinu je još rečeno i da s Komšićem nikakvog kontakta nemaju ni druge institucije Republike Hrvatske.
"Uzimajući u obzir da se praksa preglasavanja hrvatskog naroda u izboru člana Predsjedništva BiH ponovila i na općim izborima 2022., predsjednik vlade nema namjeru promijeniti svoj pristup", stajalište je Plenkovićevog kabineta.
Denis Bećirović, jedan od tri člana Predsjedništva BiH, saopćio je poslije sastanka da je pozvao EU da otvori pregovore s BiH.
"Rekao sam da smo u prošloj godini stopostotno uskladili vanjsku politiku BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU. Otvaranje pregovora 21. i 22. marta ove godine bila bi velika nagrada za građane Bosne i Hercegovine, a istovremeno to bi bila kazna za antievropske političare u našoj zemlji", naveo je, pored ostalog, Bećirović.
Von der Leyen, Rutte i Plenković sastali su se i s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.
"Reformski i europski put ključan je za stabilnost, funkcionalnost i razvoj BiH. Pritom je važno postići politički dogovor o izbornoj reformi i osigurati ravnopravnost triju konstitutivnih naroda", saopćio je Plenković nakon sastanka na mreži X (bivši Twitter).
Cilj posjeta je, kako je ranije objavljeno, podstaknuti vodstvo BiH na poduzimanje dodatnih koraka s ciljem otvaranja pristupnih pregovora u martu ove godine.
Održan je i sastanak s članovima rukovodstva oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Potpora otvaranju pregovora
Lideri država i vlada Evropske unije odlučili su 14. decembra prošle godine da otvore pristupne pregovore sa Ukrajinom i Moldavijom, a sa Bosnom i Hercegovinom tek kada se ispune kriteriji za članstvo.
Odluku šefova država i vlada EU potvrdio je predsjednik Evropskog vijeća, koje je pozvalo Evropsku komisiju da do marta ove godine obavijesti o stepenu usklađenosti BiH sa kriterijumima, u cilju donošenja takve odluke.
EU očekuje da BiH ispuni 14 prioriteta koji su joj postavljeni kako bi mogla otvoriti pregovore sa Evropskom unijom.
BiH je u decembru 2022. dobila status kandidata za punopravno članstvo u EU.
Evropska komisija je 8. novembra prošle godine preporučila Vijeću EU otvaranje pristupnih pregovora s BiH, nakon što bude postignut nužan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo u EU.
