Stotine članova mjanmarskog parlamenta u utorak, 2. fabruara, ostale su zatvorene u vladinom objektu u glavnom gradu zemlje, dan nakon što je vojska izvela puč i privela više zvaničnika, uključujući nobelovku i čelnicu Aung San Suu Kyi.
Stranka Nacionalna liga za demokratiju Suu Kyi objavila je u međuvremenu izjavu u kojoj poziva vojsku da poštuje rezultate izbora u novembru prošle godine i pusti sve uhapšene.
"Glavni zapovjednik koji preuzima moć nacije protiv je ustava, a također zanemaruje suverenu moć ljudi", rekla je stranka u saopćenju na jednoj od svojih Facebook stranica, javlja AP.
Jedan od privedenih zastupnika rekao je da su on i oko 400 drugih članova parlamenta mogli razgovarati jedni s drugima u krugu imanja i komunicirati sa svojim izbornim jedinicama telefonom, ali nisu smjeli napustiti stambeni kompleks u Naypyitawu.
Rekao je i da Suu Kyi nije s njima.
Zakonodavac je rekao da je policija bila unutar kompleksa, a vojnici izvan njega. Rekao je da su političari, sastavljeni od članova stranke Suu Kyi i raznih manjih stranaka, proveli neprospavanu noć zabrinuti da bi ih mogli odvesti, ali da su „inače uredu“.
"Morali smo ostati budni i biti na oprezu", rekao je zastupnik za Associated Press pod uvjetom da ostane anoniman iz brige za njegovu sigurnost.
Vojska je rekla da je hapšenje nužno jer vlada nije postupila po vojnim tvrdnjama o prijevari na izborima u novembru – na kojima je vladajuća stranka Suu Kyi osvojila većinu zastupničkih mjesta u parlamentu.
U priopćenju koje je u ponedjeljak pročitano na vojnoj televiziji Myawaddy rečeno je da će vrhovna zapovjednica, starija generalica Min Aung Hlaing biti na čelu države godinu dana. Kasno u ponedjeljak, 1. februara, ured vrhovnog zapovjednika objavio je imena novih ministara u vladi. Kabinet s 11 članova sastoji se od vojnih generala, bivših vojnih generala i bivših savjetnika prethodne vlade na čelu s bivšim generalom Theinom Seinom.
Puč je dramatičan slijed događaja za Mjanmar, koji je nastao iz desetljeća stroge vojne vladavine i međunarodne izolacije započete 1962.
Sada predstavlja test za međunarodnu zajednicu, koja je kritizirala i izolirala Mjanmar dok je bio pod vojnom vlašću, a zatim je s oduševljenjem prihvatila vladu Suu Kyi kao znak da je zemlja napokon bila na putu demokratije.
Američki predsjednik Joe Biden zaprijetio je novim sankcijama, s kojima se zemlja prethodno suočila.
U utorak su u Yangonu, najvećem gradu države, ulice bile tiše nego inače, ali tržnice su bile otvorene.
Nije bilo vanjskih znakova teške sigurnosti, ali nelagoda koja je nastupila nakon događaja u ponedjeljak i dalje je traje, javlja AP.
Ljudi su uklanjali nekada sveprisutne crvene zastave stranke Suu Kyi iz svojih domova i tvrtki.
Myanmar Times na engleskom jeziku naslovio je vanredno stanje, dok su druge državne novine na naslovnim stranicama prikazale fotografije sastanka Vijeća za nacionalnu obranu i sigurnost u ponedjeljak, kojemu su novoimenovani zvaničnici.
Vojska je ustvrdila da su njezini postupci pravno opravdani – pozivajući se na dio ustava koji je izradila i koji joj omogućava da preuzme kontrolu u vanrednim situacijama – premda su glasnogovornici stranke Suu Kyi, kao i mnogi međunarodni promatrači, rekli da to predstavlja puč.
Preuzimanje vlasti označava šokantan pad vlasti za Suu Kyi, nobelovsku mirovnu laureatkinju koja je godinama živjela u kućnom pritvoru dok je pokušavala gurnuti svoju zemlju prema demokratiji, a potom postala njezina de facto čelnica nakon što je njena stranka pobijedila na izborima 2015. godine
Suu Kyi bila je žestoka kritičarka vojske tokom njezinih godina u pritvoru. No nakon što je preuzela vlast, trebala je surađivati s generalima, koji unatoč dopuštanju izbora nikada nisu u potpunosti odustali od vlasti.
Iako je 75-godišnjakinja i dalje popularna kod kuće, poštovanje Suu Kyi prema generalima – idući toliko daleko da brani njihovu akciju nad muslimanima Rohinjama koje su Sjedinjene Države i drugi označili kao genocid – ostavilo je njenu reputaciju ukaljanom u inozemstvu.
Puč je naišao na međunarodnu osudu, a mnoge su zemlje zatražile puštanje pritvorenih čelnika.
Biden je akcije vojske nazvao "izravnim napadom na prijelaz zemlje na demokratiju i vladavinu zakona" i rekao da Washington neće oklijevati s obnovom sankcija.
"Sjedinjene Države založit će se za demokratiju gdje god je napadnuta", rekao je u izjavi.
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres nazvao je događaje "ozbiljnim udarom na demokratske reforme", prema njegovom glasnogovorniku.
Vijeće sigurnosti održat će hitni sastanak o vojnim akcijama – vjerovatno u utorak, 2. februara.
