Stotine migranata nalaze se napolju na hladnom pored granice između Bjelorusije i Poljske dok poljski graničari pokušavaju da blokiraju njihov pristup u državu članicu Evropske unije (EU).
Šefica Ujedinjenih nacija za ljudska prava Michelle Bachelet, u međuvremenu je alarmirala javnost zbog humanitarne krize na granici EU, za koju je rekla da se "ne može tolerisati".
Poljski radio RMF izvijestio je 10. novembra da je skoro 200 ljudi pokušalo da pređe granicu dan ranije, a da je druga grupa od oko 60 ljudi pokušala isto poslije ponoći.
"Ovih hiljade muškaraca, žena i djece ne smiju biti primorani da provedu još jednu hladnu noć bez odgovarajućih skloništa, hrane, vode i medicinske njege", rekla je Bachelet.
Poljske vlasti kažu da su pritvorile na desetine onih koji su nasilu pokušali da pređu istočnu granicu sa Bjelorusijom. Zvaničnici odbrane optužili su policiju Bjelorusije da je pucala u vazduh u navodnom pokušaju da preplaši migrante i tako ih pogura ka granici.
Kriza na granici je postala urgentna kada su vlade Poljske i Litvanije proglasile vanredno stanje, a lideri EU optužili vođstvo Bjelorusije da dovlači migrante u zemlju i namjerno ih gura na granicu.
„Suočavamo se sa brutalnim hibridnim ratom na EU granice. Bjelorusija migrante koristi kao oružje na ciničan i šokantan način“, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Charles Michel, 10. novembra.
Ambasadori EU su se 10. novembra dogovorili da prošire postojeće sankcije Bjelorusiji. Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen je da će proširene sankcije biti najavljene početkom naredne sedmice, a mogle bi takođe da se odnose na aviokompanije uključene u "trgovinu ljudima".
"Vrlo brzo, početkom naredne sedmice biće proširene sankcije protiv Bjelorusije", rekla je von der Leyen novinarima nakon sastanka sa predsjednikom SAD Joeom Bidenom u Washingtonu.
"Tražićemo način za mogućnost da sankcionišemo aviokompanije koje omogućavaju trgovinu ljudima prema Minsku a onda na granicu EU sa Bjelorusijom", dodala je.
Medijski izvještaji kažu da će nove sankcije ciljati 30 pojedinaca i entiteta uključujući bjeloruskog ministra inostranih poslova i nacionalnu aviokompaniju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel telefonirala je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu 10. novembra kako bi ga pitala da iskoristi svoj uticaj kod bjeloruskog lidera Aleksandra Lukašenka da okonča krizu.
Merkel je rekla Putinu da je „instrumentalizacija migranata od strane bjeloruskog režima nehumana i neprihvatljiva“, objavio je na Twitteru njen portparol Steffen Seibert. Tražila je od Putina da „utiče“ na situaciju.
Kremlj je izdao odvojeno saopštenje u kojem se citira Putin kako kaže da se EU treba uključiti u "direktni kontakt" sa Minskom po ovom pitanju.
Priliv migranata u Bjelorusiju povećava se nekoliko mjeseci sa hiljadama ljudi koji dolaze sa Bliskog istoka, južne Azije i Afrike pokušavajući da ilegalno uđu u Poljsku, ali i druge dvije države članice EU, Latviju i Litvaniju.
EU je optužila Lukašenka da je dovezao migrante i usmjerio ih prema granicama bloka kako bi uzvratio Briselu zbog sankcija uvedenih nakon prošlogodišnjih spornih predsjedničkih izbora.
Lukašenkova vlada, koju podržava Rusija, poriče optužbe EU i optužuje Poljsku i EU da narušava ljudska prava tako što odbija da migrantima prijavljivanje za azil.
Lokalna poljska policija je saopštila da je pritvorila više od 50 ljudi u blizini Bialowieza, udaljenog manje od dva kilometra od granice u toku posljednja 24 sata. Ovdje se govori o dvije grupe ljudi.
"Noć nije bila laka na poljsko-bjeloruskoj granici. Bilo je nekoliko pokušaja ilegalnog prelaska poljske granice", rekao je u televizijskom intervjuu ministar odbrane Mariusz, dodajući da su svi koji su pokušali da pređu granicu pritvoreni.
Ruska i bjeloruska vojska dijele bliske veze, kao i obavještajne i sigurnosne službe dviju zemalja. Dvije vojske takođe održavaju redovne zajedničke vježbe koje su u prošlosti uključivale razmještanje jedinica na granici s Poljskom, članicom NATO saveza.
U rijetkoj demonstraciji sile, Rusija je 10. novembra poslala dva nuklearna bombardera koji su letjeli iznad bjeloruskog vazdušnog prostora, što je bio signal usmjeren na Poljsku i njene saveznike u NATO-u.
Moskva se takođe godinama zalagala za bližu integraciju s Minskom, čemu se Lukašenko opirao.
Broj poljskih vojnika koji su raspoređeni na granici se povećao na 15.000, rekao je Blaszczak.
Poljske vlasti su 9. novembra optužile Minsk da pravi „napad“ na granicu, a Putina da orkestrira krizu.
"Ovaj napad koji je izvodi Lukašenko ima svoje kreatore u Moskvi, glavni kreator je predsjednik Putin", rekao je premijer Mateusz Morawiecki na vanrednoj sjednici poljskog parlamenta.
Poljska je već proglasila vanredno stanje, a zakonodavci su odobrili gradnju zida na granici od 407 miliona dolara.
Portparol kremlja Dmitri Peskov je rekao da su optužbe da je Rusija odgovorna za krizu "apsolutno neodgovorne i neprihvatljive".
U Litvaniji, koja se graniči sa Poljskom na sjeveru, parlament je takođe proglasio vanredno stanje i ovlastio da se rasporede graničari kako bi se spriječili migranti da uđu u zemlju.
EU je 9. novembra rekla da je pozvala više od desetine država da spriječe letove migranata koji idu za Bjelorusiju u pokušaju da uđu u blok. Među tim državama su Irak, Jordan, Kazahstan, Liban, Pakistan, Tadžikistan, Turska i Gruzija.
Izvor: AFP, Reuters, TASS
