Narodna skupština Republike Srpske zaključila je u srijedu 26. februara da je Sud Bosne i Hercegovine izvršio "čin državnog udara i potpunog urušavanja ustavnog poretka" BiH presudom predsjedniku RS Miloradu Dodiku.
Trvdnja se obrazlaže činjenicom da je presuda izrečena na osnovu odluke visokog predstavnika BiH Christiana Schmidta, a ne zakona usvojenog u Parlamentu BiH.
Sud BiH osudio je u srijedu nepravosnažno Dodika na godinu dana zatvora, te na šest godina zabrane obavljanja funkcije predsjednika RS, zbog nepoštivanja odluke visokog predstavnika.
Skupština je usvojila i zaključak kojim zadužuje Vladu RS da pripremi i uputi u entitetski parlament zakone kojima će se zabraniti djelovanje u Republici Srpskoj Suda BiH, državnog Tužilaštva, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Zaključkom se tvrdi da se radi o institucijama koje nisu definisane Ustavom BiH.
Jednostrano ukidanje nadležnosti institucija države na jednom njenom dijelu nije u skladu sa Ustavom BiH.
U jednom od skupštinskih zaključaka, zadužuje se Pravobranilaštvo RS da podnese krivičnu prijavu protiv svih tužilaca Tužilaštva BiH i sudija Suda BiH koji su postupali u predmetu, a prijave će biti podnesene tužilaštvima entiteta Federacije BiH i Republike Srpske.
Osuđeni predsjednik RS Milorad Dodik rekao je poslanicima entitetske skupštine kako je on inicijator zaključaka "iako ih nije sve pisao".
Ponovio je kako odbacuje presudu, te pozvao poslanike da ostanu "danas i sutra tu" kako bi se mogle realizovati dalje skupštinske odluke.
"Nikada im neću dati nijedan fening da iskupim svoju kaznu, jer smatram da se radi o političkom procesu", poručio je Dodik
Narodna skupština RS smatra ništavim sve zakone i odluke organa "koji nisu definisani Ustavom BiH" prije svega Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, Tužilaštva BiH, Suda BiH i Agencije za istrage i zaštitu BiH, piše u zaključcima.
Na dnevnom redu sjednice započete 25. februara bila je samo jedna tačka dnevnog reda pod nazivom "Informacija o rušenju Ustava BiH, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koju je prije zasjedanja usvojila Vlada RS-a.
U Informaciji, koju su poslanici usvojili, navodi se kako se pred Sudom BiH vodi "montirani i politički motivisani sudski proces" protiv Dodika i Miloša Lukića, čiji je cilj "rušenje Ustava Republike Srpske, a time i ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine".
Sjednica Skupštine RS-a održana je i pored poziva Savjeta za implementaciju mira, Delegacije Evropske unije, te visokog predstavnika u BiH da se suzdrže od pritisaka i političkih prijetnji, te da poštuju nezavisnost pravosuđa u BiH.
Policija u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, podigla je 26. februara sigurnosne mjere na viši nivo, kazao je za Radio Slobodna Evropa ministar policije u ovom entitetu, Ramo Isak.
Uoči presude, reagovao je i Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, poručivši Dodiku i političarima u zemlji da "ostave pravosuđe na miru".
Poručio je 26. februara da ova institucija, zadužena za imenovanje i rad sudija i tužilaca u BiH, stoji iza sutkinje Sene Uzunović i svih sudija i tužilaca uoči izricanja presude Dodiku.
Neustavni zakoni Skupštine RS-a
Na sjednicama Narodne skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće se primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik poništio je Bonnskim ovlastima oba zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a.
Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. augusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra. Suđenje je završeno 19. februara.
