Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je najavio da će potpisati set zakona koje je parlament ponovo izglasao, među kojima su i izmjene Zakona o vjeroispovijesti, ali da neće potpisati predloge Vlade za opoziv sedam ambasadora.
U intervjuu agenciji MINA, Đukanović je kazao da ga na potpisivanje ponovo usvojenih zakona obavezuje Ustav, ali da bi potpisivanje opoziva ambasadora značilo da “saučestvuje u blaćenju tih ljudi”.
Đukanović je 2. januara vratio Skupštini je na ponovno odlučivanje sedam zakona koji su izglasani na sjednici 29. decembra, sa obrazloženjem da postoje sumnje da pri odlučivanju nije bilo kvoruma. Ovi zakoni su ponovo izlasani na sjednici 20. januara.
Ustav Crne Gore propisuje da je nakon ponovnog izglasavanja zakona od strane Skupštine, predsjednik države dužan da ih potpiše.
„Nema nikakve dileme da ću i ovog puta poštovati Ustav i da se neću priključiti dosta raširenom frontu onih koji udarnički rade protiv ustavno-pravnog sistema naše zemlje. Potpisaću zakone koje je parlament ponovo izglasao“, rekao je Đukanović.
On je ocijenio da će se na taj način stvoriti uslovi da se nastavi procedura koja vodi i ka Ustavnom sudu, koji je, prema njegovim riječima, jedini pozvan da arbitrira da li su ti zakoni usvojeni i da li je njihov sadržaj u skladu sa najvišim pravnim aktom zemlje.
Govoreći o predlogu opoziva ambasadora, Đukanović je ponovio da neće potpisati ukaze o opozivu kojim se, kako je naveo, blate ljudi bez osnova.
„Lično ih znam i niko od njih nikada ne bi uradio ništa na štetu države“, kazao je Đukanović i podsjetio da Ustav propisuje da odluku o postavljenju i opozivu ambasadora donosi predsjednik države.
Ministar vanjskih poslova Crne Gore Đorđe Radulović je izjavio da je upoznat sa najavom Đukanovića da neće potpisati odluku o opozivu ambasadora, ali da “to neće smetati da im prestane mandat”.
Radulović je na konferenciji za medije kazao da postoje mehanizmi međunarodnih konvencija koje omogućavaju resornom ministarstvu da ih opozove bez potpisa Đukanovića.
“Postoji plan B, C i D, ali bih se pozvao na član 43 Bečke konvencije koji je jasan - da funkcije prestaju kada vlada notifikuje drugoj državi da oni nisu ambasadori - oni nisu ambasadori. Ako ćemo da uđemo u nepoštovanje konvencije, onda to nije pravi put. Ali, sačekajmo utorak”, rekao je Radulović.
Za utorak 26. januar je zakazan sastanak Radulovića i potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića sa Đukanovićem, a konsultacije Radulovića sa diplomatama će se obaviti fazno od iduće sedmice.
Sredinom decembra je Vlada premijera Zdravka Krivokapića predložila opoziv sedam ambasadora, što je Đukanović odbio da potpiše s obrazloženjem da odluka nije valjano obrazložena, zbog čega je zatražio objašnjenje.
Đukanović je podsjetio da su premijer Zdravko Krivokapić i ministar vanjskih poslova Đorđe Radulović izjavili medijima da su se na opoziv ambasadora odlučili zbog toga što su oni “u kontinuitetu djelovali suprotno interesima Crne Gore”.
Đukanović je kazao i da je o razlozima za nepotpisivanje opoziva ponovio na konsultacijama 15. januara sa premijerom Krivokapićem, predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem i potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem.
„Neću potpisati nijedan ukaz o postavljenju novog ambasadora, ako se među predlozima pojave ljudi koji su ikada izgovorili ijednu riječ protiv Crne Gore ili koji su radili protiv Crne Gore“, rekao je Đukanović i dodao da je na tom sastanku saopštio i kako vidi put uspješne kohabitacije, te da je bio na čelu politike i pokreta koji je stvarao državu.
„Prema tome, ne pada mi napamet da opstruiram ovu državu i njenu funkcionalnost. To ne želim nipošto. Apsolutno ću sa svoje strane učiniti sve da nova parlamentarna opozicija bude, kao i do sada, veoma državno i nacionalno odgovorna i konstruktivan činilac državne politike“, kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, kohabitacija nije nesavladiv problem za Crnu Goru.
„Ako smo uspjeli da sve prethodne lekcije uspješno savladamo, ne vidim zašto ne bismo uspješno odgovorili kohabitaciji. Potrebno je samo navići se na novu realnost“, rekao je Đukanović.
Nova Vlada Crne Gore je 4. decembra izabrana glasovima tri koalicije koje su predvođene Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA osvojile 41 od 81 poslaničkog mjesta na izborima 30. avgusta, čime je nakon tri decenije DPS, na čelu sa predsjednikom Milom Đukanovićem, prešao u opoziciju.
Đukanovićev mandat traje do 2023. godine.
