U emisiji poslušajte: - Ekshumacija na sarajevskoj gradskoj deponiji još nije nastavljena, nakon što je prekinuta krajem augusta - U Hagu održana međunarodna konferencija o nestalima licima. Za njih oko 6.500 se traga u BiH, a jedan od najvećih problema je odnos lokalne vlasti i nedostatak novca za rad državnog Instituta za traženje nestalih - Hrvatska najavila spremnost da pomogne projekte samozapošljavanja nekadašnjih pripadnika Armije BiH i HVO-a, kroz osnivanje tzv. boračkih zadruga - U Hagu nastavljeno suđenje Radovanu Karadžiću, optuženom za ratne zločine i genocid u BiH - U Sarajevu prikazana izložba na kojoj je predstavljena priča o logoru u Đakovu tokom Drugog Svjetskog rata, u kojem su bili zatočeni sarajevski Jevreji
Tokom unakrsnog ispitivanja, haško Tužilaštvo je suočilo, pak, Karadžićeve svjedoke sa njihovom ulogom u širenju mržnje, prikrivanju zločina i udruženom zločinačkom poduhvatu progona nesrpskog stanovništva iz više bosanskohercegovačkih opština.
Najveći problem Instituta za nestale je sve manje novca kojeg država izdvaja, o čemu u intervjuu za RSE govori Amor Mašović, direktor ove državne institucije.
Ljudi koji su prije dvadesetak godina bukvalno pucali jedni u druge - bivši pripadnici Armije BiH i HVO-a sa šireg područja Mostara – uskoro bi mogli početi zajedno graditi novu budućnost.
Na sarajevskoj gradskoj deponiji pretražuje se više lokaliteta, po nalogu Tužilaštva BiH, jer postoje informacije da su tu zakopana tijela žrtava srpske nacionalnosti. Do sada nisu pronađeni skeletni ostaci, a ekshumacija koja je počela još ljetos i koja je obustavljena 30. augusta, još nije nastavljena.
U Hagu je održana konferencija o nestalima licima. Zajednički zaključak učesnika je da ne ohrabruje činjenica da u 21. vijeku međunarodna zajednica nema organizovan sistem rješavanja pitanja nestalih na globalnom nivou.
Fotografije, crteži, izjave zapovjednika logora i preživjelih, pretočeni su u izložbu „Logor Đakovo“. Autorka Lea Maestro vjeruje da će nakon Sarajeva izložba biti predstavljena i u Đakovu, Osijeku, Zagrebu, Beogradu, te ostalim gradovima regije.
Protekli tjedan na Haškom sudu u slučaju protiv zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića tužiteljstvo se nastavilo baviti zadnjim dijelom optužnice – uzimanjem međunarodnih promatrača Ujedinjenih naroda za taoce 1995. godine.
Dvadeset godina nakon ovog zločina, fojnički franjevci uputili su istražnim i pravosudnim organima BiH zahtjev za ponovno pokretanje ovog postupka jer žele saznati tko je naredio ubojstvo fra Nikice Miličevića i fra Leona Migića.
Nakon bijega Dominika Ilijašević Come iz mostarskog zatvora, u javnosti se postavilo pitanje kako se osuđenici za teška krivična djela poput ratnih zločina mogu naći na dopustu, odnosno koji su kriteriji po kojima se opdređuje kazneno-popravni zavod u kojem će izdržavati kaznu
Umro je Tadeuš Mazovjecki, nekadašnji izvjestitelj Komisije za ljudska prava UN-a, koji će biti upamćen i po tome što je dao ostavku na ovu poziciju iz protesta što međunarodne institucije nisu reagovale na stradanja u BiH. U znak sjećanja na njegovu borbu za ljudska prava i dostojanstvo posvetili smo mu ovaj prilog.
U ovom izdanju emisije govorimo o tome kako ratni zločinci služe kazne te dobijaju pogopdnosti na koje nemaju pravo. Dvadeset godina nakon ubistava franjevaca u Fojničkom samostanu traže se nalogodavci zločina. Sjećanje na Tadeuša Mazovjeckog čovjeka koji nije mogao ćutati pred zločinima.
Učitajte više sadržaja...
