Novinarka Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Slučaj Ante Gotovine se pominje kao referentna tačka za žalbu Hašima Tačija i još tri bivša lidera OVK-a, mada eksperti kažu da između njih postoje suštinske razlike.
Kosovo bi nakon haške presude trebalo preispitati svoj odnos prema međunarodnim misijama, smatra britanski historičar James Pettifer, dovodeći u pitanje imaju li misije poput EULEX-a i dalje ulogu u zemlji.
Presuda za ratne zločine dodaje novo poglavlje naslijeđu Hashima Thacija jedne od centralnih figura nezavisnosti i izgradnje države Kosovo.
Očekuje se da će presuda protiv četvorice bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova biti predmet snažnog žalbenog postupka s obje strane, kaže stručnjak za međunarodno pravo Mark Ellis.
Presuda bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova biće doneta posle više od tri godine suđenja i procesa koji je suprotstavio dve suštinski različite verzije o načinu na koji je delovala OVK i o moći koju su četiri optužena imala u njenim redovima.
Teorija Specijalnog tužilaštva koja povezuje Hashima Thacija i trojicu saoptuženih s navodnim zločinima mogla bi se protezati i izvan četvorice optuženih, ocjenjuje Timothy Waters, profesor međunarodnog krivičnog prava.
Presuda u slučaju protiv Hašima Tačija, Kadrija Veseljija, Jakupa Krasnićija i Redžepa Selimija mogla bi imati težinu koja prevazilazi pravnu sudbinu četvorice optuženih, kaže za RSE pravni stručnjak, Mark Ellis.
Optužnice za špijunažu na Kosovu pokazuju da se informacije za koje se sumnja da ih je prikupila srpska BIA protežu od bezbednosti i institucija do politike i uticajnih pojedinaca, dok eksperti kažu da cilj može biti i ostvarivanje uticaja.
Šest godina nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma, odnosi Kosova i Srbije čine se udaljenijim od normalizacije nego ikad.
Na Kosovu su od početka godine ubijene četiri žene. Ako ne postoji profil muškarca koji ubija partnerku, može li se opasnost prepoznati kroz njegovo ponašanje?
Kosovo više nema aktivne ugovore o lobiranju u SAD, dok su stručnjaci podijeljeni oko toga da li je to slabljenje prisustva u Vašingtonu ili prilika za jačanje diplomatije.
Sjedinjene Države kažu da ostaju posvećene Kosovu, ali Strateški dijalog neće početi dok se ne stvore "pravi uslovi". Šta to znači, zašto je proces još uvek na čekanju i kakva su očekivanja Vašingtona od Prištine? Bivši ambasador SAD na Kosovu, Džefri Hovenijer, daje neke odgovore.
Kosovo ne može ići naprijed sa svojim ključnim prioritetima bez stabilnih institucija, kaže bivši američki ambasador u Prištini Jeffrey Hovenier.
Tri i po godine posle podnošenja zahteva za članstvo u Evropskoj uniji, Kosovo još čeka da njegov zahtev prođe prvi proceduralni korak. Iako se proširenje vratilo u centar agende EU, evropska perspektiva Kosova i dalje je blokirana.
Nakon više od tri godine suđenja, proces protiv četvorice bivših čelnika OVK približava se kraju.
Međunarodno vojno prisustvo na Kosovu ulazi u novu fazu, gdje se smanjenje predstavlja kao refleksija realnosti na terenu.
Očekuje se da će Sjedinjene Američke Države izvršiti određene promjene u svom doprinosu Misiji NATO-a na Kosovu, u sklopu šireg procesa revizije vojnog prisustva Alijanse u toj zemlji.
Nova američka politika prema Zapadnom Balkanu traži više odgovornosti od regiona, uz manji direktni angažman SAD i veći fokus na ekonomiju.
Sukob između albanskog premijera Edija Rame i Irana eskalirao je u otvorenu bitku narativa, u kojoj Rama govori o "hibridnom ratovanju" dok Teheran traži od njega da se "smiri".
U jeku protesta poznatih pod nazivom "Flamingo revolucija" u Albaniji, koji su izbili zbog luksuznog turističkog projekta i prerasli u širi antivladin pokret, spor se proširio i na diplomatski teren, zaoštravajući retoriku između Tirane i Teherana.
Učitajte više sadržaja...
