Novinarka Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Devedesete se vraćaju kao upozorenje za Zapadni Balkan koji prolazi kroz jedan od najturbulentnijih političkih perioda poslednjih decenija. Stručnjaci upozoravaju da bi ravnodušnost Zapada, u vreme kada Rusija pokušava da iskoristi slabosti regiona, mogla da gurne Balkan u opasnu spiralu.
Prijetnja nasilnog ekstremizma na Kosovu više nije vezana samo za ratišta na Bliskom istoku, već se odigrava i u online sferi.
Poslanik pokreta Samoopredeljenje Dimal Baša izabran je za predsednika Skupštine Kosova 26. avgusta.
Sigurnosno-obavještajna agencija Hrvatske (SOA) ocjenjuje da odnosi između Kosova i Srbije ostaju nestabilni te da u takvim okolnostima eskalacija tenzija na Kosovu predstavlja stalan rizik.
Američka ambasada u Prištini nije odgovorila na upit Radija Slobodna Evropa da objasni gde Sjedinjene Američke Države vide najveći potencijal za rast ekonomske saradnje sa Kosovom.
Bivši pomoćnik američkog državnog sekretara Daniel Fried izjavio je da je, čak i ako administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa trenutno nije u cijelosti fokusirana na Kosovo, važno nastaviti dijalog i tražiti saveznike unutar te administracije.
Ekonomske posljedice za zemlje Zapadnog Balkana zbog sukoba na Bliskom Istoku su indirektne i ograničene, prema podacima o vanjskoj trgovini i analizi ekonomskih stručnjaka, koji kažu da su vidljivije kroz ideološka ili geopolitička svrstavanja. Osim za Crnu Goru.
Čarls Kapčan iz Saveta za spoljne odnose SAD kaže da se poslednja izjava američkog predsednika Donalda Trampa o Kosovu i Srbiji treba posmatrati u kontekstu lidera koji pokušava da povrati pažnju javnosti na svoju ulogu "izuzetnog pregovarača".
Sjedinjene Američke Države (SAD) se i dalje zalažu za punu primenu Ohridskog sporazuma, izjavio je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) bivši ambasador SAD-a u Srbiji Kristofer Hil (Christopher Hill).
Bivši američki ambasador u Srbiji Christopher Hill ne očekuje da će se SAD miješati u rješavanje problema na Balkanu, uključujući spor između Kosova i Srbije, kao što su to činile u prošlosti.
Osamnaest meseci bez sastanka na visokom nivou – dijalog Kosova i Srbije je u zastoju. Pošto su obe zemlje suočene s unutrašnjim izazovima, deluje da je konačni sporazum daleko.
Dok se Evropa ponovo naoružava, NATO u krizi, a savezi pod pritiskom, bezbednost na Kosovu je dovedena u pitanje. Vlasti garantuju stabilnost, ali stručnjaci upozoravaju na ranjivost Kosova i pozivaju lidere da budu prisutniji za stolovima gde se raspravlja o sudbini bezbednosti.
Kako razlike između SAD i Evrope rastu, Kosovo se takođe suočava sa odlučujućim momentom: gde tražiti podršku? S izazovima od dijaloga sa Srbijom do članstva u međunarodnim organizacijama, stručnjaci sugerišu da Kosovo ojača veze s EU i saveznicima izvan Zapada.
Ministarstvo odbrane SAD navodi da zasad nema promene u pozicioniranju američkih snaga na Kosovu. Međutim, sa stalnim tenzijama na Balkanu i promenom globalnih prioriteta, Kosovo mora biti spremno za svaki scenario, kažu bivši zvaničnici NATO-a.
Bivši američki diplomata Džejms Huper (James Hooper) u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da prva stvar koju bi Vlada Kosova trebalo da uradi jeste da popravi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Sankcije Evropske unije nisu naterale Vladu Kosova da promeni svoj kurs, ali su uticale na dobrobit građana. Bez jasnog konsenzusa unutar Evropske unije o tome kada bi mogle biti ukinute, neizvesnost i dalje oblikuje situaciju.
David Kanin, profesor evropskih studija na Univerzitetu Johns Hopkins u Washingtonu, kaže da su rezultati parlamentarnih izbora na Kosovu pokazali da su razmirice premijera Albina Kurtija s Amerikancima donekle naštetile njegovoj stranci - pokretu Samoopredjeljenje.
Aljbin Kurti je lider koji izaziva snažne reakcije s obe strane političkog spektra.
Učitajte više sadržaja...