Kaznene mere Evropske unije protiv Kosova postale su sinonim za produženu kaznu - prema nekima, bez opravdanog razloga.
Za razliku od vremena kada su uvedene, srpska zajednica je učestvovala na ovogodišnjim parlamentarnim i lokalnim izborima na Kosovu, čime su se znatno promenili uslovi koji su nekada služili kao opravdanje za mere.
"Verujemo da sada ne postoji nijedan uslov koji opravdava mere protiv Kosova. Održavanjem izbora, Srbi imaju svoje političke predstavnike na lokalnom i centralnom nivou. To, na neki način, označava povratak normalnog političkog života srpske zajednice na Kosovu", kaže Besar Gergi iz Grupe za pravne i političke studije (GSLP) za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ova grupa je jedna od 12 organizacija civilnog društva koje su prošle nedelje zatražile od Brisela ukidanje mera protiv Kosova, tvrdeći da početne okolnosti više nisu važeće i da mere štete procesu evropskih integracija.
RSE je upitao EU da li se razmatra njihovo ukidanje, ali odgovor nije usledio.
Mediji su preneli samo potvrdu portparolke da je EU primila pismo civilnog društva iz Kosova.
Ove mere, koje uključuju zamrzavanje dela fondova EU i obustavu sastanaka visokog nivoa sa kosovskim zvaničnicima, uvedene su sredinom 2023. godine, nakon eskalacije tenzija na severu zemlje, nastanjenom većinski Srbima, i pojedinih poteza Vlade koje je EU opisala kao nekoordinisane i štetne po srpsku zajednicu.
Ipak, poslednjih meseci uočeni su znaci ublažavanja, uključujući i odvojene sastanke koje je predsednica Evropske komisije Ursula von derl Leyen (von der Lajen) održala 15. oktobra u Prištini sa predsednicom Vjosom Osmani i premijerom na dužnosti Aljbinom Kurtijem (Albin).
U saopštenju na mreži X, Von der Leyen je navela samo da je važno da Kosovo nastavi da gradi snažne institucije, smanji tenzije i završi neophodne korake da bi iskoristilo koristi iz evropskog Plana rasta.
RSE je u februaru izvestio da je projekat gradske toplane Termokos u Prištini, koji je trebalo da udvostruči kapacitet grejanja, suspendovan zbog zamrzavanja granta većeg od 17 miliona eura iz fondova EU.
Naselja koja bi imala korist od ovog projekta uključuju: Novu Prištinu, deo u Kalabriji, deo u Muhadžer Mahali, deo u četvrti Arberi...
Osam meseci kasnije, Termokos potvrđuje da se situacija nije promenila.
"Projekat nije započeo fazu implementacije, jer je grant iz Evropske unije privremeno obustavljen kao rezultat mera EU protiv Kosova. Shodno tome, napredak projekta ostaje na čekanju dok se ove mere ne ukinu", navelo je preduzeće u odgovoru za RSE.
Sličnih slučajeva ima još.
Izveštaj koji je u maju objavio Institut za napredne studije (GAP) u Prištini pokazao je da su kaznene mere EU koštale Kosovo oko 613,4 miliona evra zbog projekata koji su suspendovani ili odloženi na neodređeno vreme.
Od tog iznosa, 7,1 milion eura izgubljen je potpuno, a najviše su pogođeni sektori: životna sredina, energetika, digitalizacija i kultura.
Kosovo pod kaznom koja ne prestaje
Toby Vogel (Tobi), analitičar iz Saveta za demokratizaciju politike (DPC) sa sedištem u Briselu, kaže da je Evropska unija već mesecima zaokupljena velikim svetskim krizama, od Ukrajine do Bliskog istoka, i da je politiku prema Kosovu ostavila na "autopilotu".
"Mislim da je ovo jedan od onih primera politika EU koje funkcionišu potpuno automatski. Trenutno, EU nema jasnu liniju vođstva ni po pitanju Kosova ni Srbije, koje su međusobno povezane kroz dijalog. Niko, ni nacionalni lideri, ni zvaničnici, ni komesari, ne želi da uloži politički kapital u pitanje koje se smatra relativno nevažnim", kaže Vogel.
On ocenjuje da su mere od početka bile nepravedne prema Kosovu, posebno imajući u vidu da Srbija nije bila suočena sa sličnim posledicama, uprkos sumnjama u umešanost u oružani napad u Banjskoj 2023. godine.
Vogel ne isključuje mogućnost da EU nastavi da koristi mere kao sredstvo pritiska i za druga politička pitanja na Kosovu.
Ipak, one očigledno nisu uticale na prozapadnu orijentaciju građana Kosova.
Anketa koju je sproveo Međunarodni republikanski institut u periodu maj–jul ove godine, pokazala je da 85 odsto ispitanika na Kosovu podržava spoljnu politiku usmerenu ka EU i Zapadu, u poređenju sa samo devet odsto u Srbiji.
Gergi navodi da deo odgovornosti za nastavak mera snose i domaće institucije, koje su mesecima bile nefunkcionalne ili u tehničkom mandatu.
"Mi kao civilno društvo možemo da preduzmemo prvi korak, da uradimo ono što je u okviru našeg delovanja, ali, nesumnjivo, glavna težina u ovom aspektu pada na državne institucije. Ako su one sa ograničenim mandatom, to nužno utiče na spoljnu politiku", kaže on.
Nakon sastanka sa Ursulom von der Leyen u Prištini, predsednica Osmani napisala je na Facebooku da je razgovarala i o potrebi ukidanja mera protiv Kosova, ali nije otkrila više detalja.
Vogel smatra da bi pogodan trenutak za ukidanje mera mogao da dođe kada Kosovo formira stabilnu i legitimnu vladu i izbegne poteze koje EU i partneri smatraju provokativnim ili jednostranim.
"Kosovo prolazi kroz težak unutrašnji period zbog nemogućnosti formiranja vlade i sve situacije koja je s tim povezana. Mislim da je trenutni stav u Briselu - 'čekaj i posmatraj'. Postoji opšti osećaj da nam treba neka vrsta rešenja političkog zastoja u Prištini pre nego što se donese važna odluka", navodi Vogel.
On, međutim, upozorava da nedostatak pažnje EU predstavlja rizik jer povećava mogućnost nestabilnosti i nasilja na Zapadnom Balkanu. Bez političkog fokusa EU, region bi mogao da se suoči sa ozbiljnim bezbednosnim izazovima.
"Smatram da je EU imala sreće što nije bilo više nasilja, ili ozbiljnijeg nasilja, na Kosovu. Takođe, imala je sreće što do sada nije bilo nasilnih incidenata u Bosni i Hercegovini. Ima misije raspoređene u obe zemlje. Na papiru ima sredstva da odgovori na svaki bezbednosni izazov, ali joj politički nedostaju pažnja i spremnost. To je opasna situacija, jer ono što se dešava na istoku EU, u Ukrajini, ima lančani efekat i na Zapadni Balkan", ističe Vogel.
Evropski parlament je ranije ove godine zatražio ukidanje kaznenih mera protiv Kosova. Ministri spoljnih poslova EU takođe su preporučili Evropskoj komisiji postepeno ukidanje mera.
Međutim, u intervjuu za RSE u aprilu, komesarka za proširenje EU Marta Kos rekla je da se sve države članice Unije još nisu saglasile sa tim.
Za takvu odluku potreban je konsenzus svih 27 članica, među kojima je i pet zemalja koje i dalje ne priznaju nezavisnost Kosova: Španija, Grčka, Rumunija, Slovačka i Kipar.
Ipak, ni pre uvođenja mera nije primećena stvarna spremnost EU da ubrza integraciju Kosova.
Kosovo ostaje jedina zemlja Zapadnog Balkana bez statusa kandidata za članstvo u EU. Zahtev za članstvo podnelo je krajem 2022. godine, ali gotovo tri godine kasnije zahtev još nije uzet u razmatranje.
Zbog kašnjenja u formiranju centralnih institucija, Kosovo ostaje i van evropskog Plana rasta i ne može da koristi predviđena sredstva, jer međunarodni sporazum koji omogućava pristup tim fondovima mora prethodno da odobri Skupština.
Gergi naglašava važnost što bržeg formiranja institucija kako bi one mogle da započnu koordinisanu kampanju lobiranja u evropskim centrima.
Ali, i tada će lopta ostati na strani EU. Brisel treba da odluči da li će nagraditi Kosovo za njegove napore ili ga jednostavno ostaviti da čeka.