U regionu gdje je sigurnost krhka, svaka kupovina oružja nosi više od tehničkih kapaciteta – ona šalje i političke poruke.
Tako je bilo i s nedavnom kupovinom hiljada turskih dronova od strane Kosova, što je izazvalo oštre reakcije u Srbiji.
Predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je da je "užasnut ponašanjem turske države" i optužio Tursku da "sanja o obnovi Osmanskog Carstva".
Uprkos pokušajima, Radio Slobodna Evropa nije uspio dobiti reakciju iz Ankare, ali prema mišljenju stručnjaka za odbranu, ljutnja je povezana s direktnim učinkom dronova.
"U suštini, oni povećavaju cijenu svakog vojnog napada na Kosovo. Iz iskustava vojski na terenu, vidimo da dronovi mogu neprijateljskim snagama nanijeti velike troškove", rekao je za program Expose Radija Slobodna Evropa Caglar Kurc, stručnjak za odbrambenu industriju sa Univerziteta Abdullah Gül u Ankari.
Kosovo je ovu kupovinu predstavilo kao korak ka jačanju odbrambenih kapaciteta, dok je NATO upozorio da se svaki vazdušni potez mora koordinisati s njegovom misijom na Kosovu – KFOR-om.
Ta misija nadzire nisko vazdušni prostor zemlje, koji je nedavno, prema navodima kosovskih vlasti, povrijeđen od strane dronova za koje se sumnja da pripadaju Srbiji.
Dvije zemlje svakim danom pojačavaju retoriku, uz međusobne optužbe za provokacije i narušavanje regionalne sigurnosti.
Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, kritikovala je Vučićevu reakciju prema Turskoj i njegovo približavanje Rusiji, Kini i Iranu, naglasivši da će Kosovo nastaviti jačati svoje odbrambene kapacitete.
"Nastavićemo jačati veze s NATO saveznicima, modernizujući naše odbrambene sposobnosti prema NATO standardima, osiguravajući mir i stabilnost za naše građane i aktivno doprinoseći kolektivnoj sigurnosti", napisala je Osmani na mreži X.
Odbrambeni kapaciteti Kosova ostaju uglavnom nepoznati, jer su mnogi podaci klasifikovani. Ipak, iz informacija objavljenih ovog mjeseca poznato je da je Kosovo kupilo hiljade kamikaza dronova Skydagger iz Turske, dok je prije dvije godine iz iste zemlje dobilo i flotu dronova Bayraktar – poznatih po njihovoj upotrebi u nekim od najvećih sukoba posljednje decenije.
Kurc objašnjava da su ovi turski dronovi sposobni za niz misija: uništavanje sistema protivvazdušne odbrane, napade iza neprijateljskih linija, gađanje logističkih lanaca, kao i prikupljanje obavještajnih podataka.
"Dron Bayraktar TB2, na primjer, je jeftiniji u poređenju s američkim dronovima. Pruža neometan pregled, lako se postavlja i ima direktan uticaj na bojište tokom konvencionalnog rata", kaže on.
Sitki Egeli, analitičar vojnih studija i profesor na Univerzitetu u Izmiru, kaže da dronovi Kosovu daju novu dimenziju odbrane i služe kao sredstvo odvraćanja od mogućih prijetnji.
On naglašava da su ove letjelice revolucionizirale način nadzora, ciljanog gađanja i izvođenja napada, te da je njihov uticaj, prema njegovim riječima, sada nepovratan – baš kao što je nekada bio uticaj artiljerije.
"Kada shvate kako dronovi mijenjaju pravila igre, svi će ih usvojiti. Ako ne sada, onda za tri, pet ili deset godina. To je samo pitanje vremena kada će dronovi postati sastavni dio svih vojski. Sjećam se vremena kada je bilo 40 ili 50 zemalja koje su posjedovale dronove, ali nakon ruske invazije na Ukrajinu, taj broj je porastao – moguće se udvostručio ili utrostručio", rekao je Egeli za Expose.
Prema izvještajima Ujedinjenih nacija, koje su citirali BBC i The New York Times, danas 118 država posjeduje vojne dronove – zajedno sa 65 nedržavnih aktera.
Upotreba dronova nije nova. Tokom Drugog svjetskog rata, Nijemci su koristili brodove s eksplozivom, daljinski upravljane putem radija, za napade na flotu u Normandiji.
U decenijama koje su uslijedile, dronovi su uglavnom služili za izviđanje, sve do napada 11. septembra, kada su naoružani i pretvoreni u ključna sredstva na bojištu.
John Arquilla, profesor odbrane na Postdiplomskoj mornaričkoj školi u SAD-u, slaže se da su dronovi temeljno promijenili način vođenja ratova. On navodi američku kampanju u Afganistanu i sukob u Ukrajini, gdje je upotreba turskih dronova imala vidljiv uticaj na bojištu.
"Dron djeluje kao multiplikator snage. Ukrajinci, na primjer, brojčano su znatno slabiji od ruskih snaga, ali dronovi im pomažu da se izjednače na bojištu i omogućavaju – posebno kada su u taktičkim odbrambenim pozicijama – da spriječe većinu ruskih napada. Zato je za male zemlje jačanje odbrane dronovima vjerovatno vrlo, vrlo dobra ideja", rekao je Arquilla za Expose.
Kosovo ima snage sigurnosti – trenutno s više od 4.000 pripadnika – koje su u procesu transformacije u vojsku. Prošle godine, Kosovo je za odbranu izdvojilo 162 miliona dolara, u poređenju sa Srbijom koja je izdvojila 2,2 milijarde. Manje od Kosova u regionu je potrošila samo Crna Gora: 143 miliona – prema podacima Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja iz Stockholma.
Osim u Ukrajini, Egeli kaže da su turski dronovi imali ključnu ulogu i u sukobima u Libiji i Siriji, kao i u ratu između Azerbejdžana i Armenije oko regiona Nagorno-Karabah.
"Ali, svijet je shvatio i cijenio značaj ove promjene tek tokom rata između Rusije i Ukrajine. Po mom mišljenju, to se desilo jer je razmjer sukoba bio mnogo veći, a interesovanje međunarodne javnosti bilo je mnogo više usmjereno na ovaj sukob nego na prethodne", kaže Egeli.
Ipak, ne može se reći da je sve neupitno. Dronovi čine upotrebu sile jeftinijom, ali kada životi vojnog osoblja nisu direktno ugroženi, odluke o napadima postaju lakše – a s tim raste i rizik od eskalacije, kaže Arquilla.
"Mislim da je bilo izuzetno provokativno kada je Ukrajina pogodila ruske bombardere stotinama milja daleko od linije fronta. Ako se dronovi počnu koristiti na taj način za udare duboko u teritoriju, rizik od daljnje eskalacije je značajan", ocjenjuje on.
Kao primjer, profesor Arquilla navodi da je administracija bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame koristila napade dronovima oko pet puta više nego administracija njegovog prethodnika Georgea W. Busha. Dodaje da su mnogi od tih sistema relativno laki za upravljanje i ne zahtijevaju dugotrajnu obuku pilota.
"Mislim da je jedan od najprivlačnijih aspekata dronova njihova jednostavnost korištenja. Ne moraš biti pilot aviona da bi njima upravljao. U Sjedinjenim Američkim Državama smo primijetili da su neki od najboljih pilota dronova mladi ljudi koji vole igrati video-igre. Njihovi refleksi su brzi i to stvara veliku bazu potencijalnih operatera. To je jedan od razloga zašto se očekuje da će se dronovi sve više širiti", kaže Arquilla.
Ipak, on ne očekuje da će dronovi potpuno zamijeniti tradicionalne zračne snage. Predviđa budućnost u kojoj će postojati kombinacija ljudskih pilota, aviona kojima se upravlja na daljinu i potpuno autonomnih dronova.
Oslanjanje isključivo na dronove, prema njegovom mišljenju, bilo bi rizično, jer oni mogu biti osjetljivi na elektronske smetnje ili druge protivmjere.
Prošlog mjeseca, Kosovo je primilo nekoliko dronova kupljenih od Sjedinjenih Američkih Država, s dometom do 60 kilometara. U svom inventaru, zemlja uglavnom posjeduje oružje iz SAD-a, Turske i Njemačke.
Zvaničnici Ministarstva odbrane ranije su potvrdili za Radio Slobodna Evropa da su "sve vrste oružja koje je Kosovo kupilo u posljednje četiri godine u skladu sa NATO standardima" – alijanse kojoj zemlja teži da se pridruži.
Također su najavili planove za daljnju nabavku naoružanja iz SAD-a, u saradnji sa Albanijom i Hrvatskom.
Vučić je i tada reagovao s ljutnjom – nazvao je to trkom u naoružavanju i obećao da će njegova zemlja biti spremna da se brani od svakog mogućeg agresora.
Cijela ova situacija odražava i šire regionalne tokove, gdje NATO i Evropska unija grade "zid protiv dronova" kako bi zaštitili zemlje članice od zračnih upada.
Kako ističe profesor Arquilla, dronovi postaju trajni dio moderne ratne strategije.
Primjer Ukrajine, prema njegovim riječima, inspirisao je zemlje poput Tajvana da formiraju dronske snage, kao sredstvo za otkrivanje i odvraćanje svake moguće invazivne flote.