Dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić suočava s antivladinim protestima u Beogradu, u Prištini se već mjesecima odugovlači formiranje novih institucija.
No, van unutrašnjih kriza u obje zemlje, retorika o sigurnosti postaje sve oštrija, što otvara pitanja o stvarnom riziku, ali i o tome ko bi se mogao okoristiti u takvoj situaciji.
Šta je Osmani rekla NATO komandantu?
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani prošle sedmice je ugostila komandanta mirovne misije NATO-a, KFOR-a, Ozkan Ulutaša, kako bi razgovarali, kako je navela, o prijetnjama od srpskih dronova.
Kao vrhovna komandantica Kosovskih bezbjednosnih snaga, Osmani je naglasila važnost koordinacije i saradnje s KFOR-om kako bi se spriječili bilo kakvi destabilizujući postupci Srbije.
Kosovski zvaničnici su krajem prošlog mjeseca izvijestili da su vazdušni prostor povrijedili sumnjivi srpski dronovi, ali nisu dali više detalja o vremenu ni okolnostima incidenta.
KFOR je, međutim, saopštio da nisu primijetili nijedan ulazak dronova iz inostranstva koji bi ugrozio bezbjednost.
Istog dana, Kosovska policija saopštila je da je uhapsila jednog srpskog državljanina nakon što je napao policajce na graničnom prelazu Jarinje.
Polemika Osmani - Vučić
Osmani je pitanje prijetnji iz Srbije pokrenula i u Kopenhagenu, gdje je 2. oktobra učestvovala na samitu Evropske političke zajednice.
"Srbija tretira susjedne zemlje kao države koje ne postoje, kao privremene države, kao države prema kojima djeluje agresijom. To je kopija ruskih metoda," rekla je ona.
U odgovoru Osmani predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se "svi spremaju za rat" i optužio Kosovo da koristi ovo vrijeme kako bi steklo međunarodnu podršku.
"Želimo da izbjegnemo rat. Da izbjegnemo sukobe. Plašim se da više niko nikoga neće slušati, a svi, zaista i ozbiljno, se spremaju za rat," rekao je Vučić.
Nije ponudio nikakve dokaze za svoje tvrdnje.
"Tokom protekle godine, sve u Srbiji, uključujući i spoljnu politiku, podređeno je dinamici antivladinih protesta. Jedino čime se država bavi jeste opstanak režima," kaže za "Expose" Radija Slobodna Evropa (RSE) Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku.
"U tom kontekstu on stalno pokušava da napravi predstavu i pronađe spoljnog neprijatelja, da skrene pažnju, makar i nakratko, sa protesta," dodaje Vuksanović.
Kako je Beograd reagovao na turske dronove za Kosovo?
Vučić je oštro reagovao prošle sedmice na vijest da je Kosovo dobilo dronove iz Turske, izražavajući "užasnutost" ponašanjem Ankare, kako je rekao.
Načelnik Generalštaba Vojske Srbije, Milan Mojsilović, rekao je da je hitno razgovarao s komandantom KFOR-a, Ozkanom Ulutašem, kojem je izrazio zabrinutost da bi naoružavanje Kosova moglo uticati na stabilnost regiona.
Za Igora Tabaka, vojnog analitičara portala Defense and Security iz Zagreba, to su "besmislice režima koji nastoji da odvrati pažnju javnosti".
Naglašava da bi svaka potencijalna eskalacija u regionu imala ozbiljne posljedice po NATO, budući da su većina zemalja koje okružuju Srbiju članice Alijanse ili s njom blisko sarađuju. Ali dodaje i da će mnogo zavisiti od toga kako će rukovodstvo Srbije upravljati unutrašnjim tenzijama.
"Ako unutrašnje tenzije u Srbiji nastave rasti, ne bi me iznenadilo da režim pokuša da prebaci pažnju javnosti na spoljnog neprijatelja. To je mnogo pogodnije za vlast nego pričati o policijskoj upotrebi suzavca ili o dovođenju tenkova na ulice," kaže Tabak za Expose.
A Kosovo je, prema njemu, jedna od najranjivijih tačaka, s obzirom na istoriju sukoba.
Može li se ponoviti Banjska?
Prošlog mjeseca su se navršile tačno dvije godine otkako je grupa Srba napala Kosovsku policiju u Banjskoj, pri čemu je ubijen jedan policajac. Kosovo je za incident okrivilo Srbiju, ali je Beograd negirao umiješanost.
Tabak ne isključuje mogućnost da se "takav oblik terorizma" ponovi.
"Za to ne treba mnogo ljudi ni mnogo opreme. Takva akcija se može organizovati bez velikih državnih pokreta i bez komplikovane logistike. Nažalost, takvi scenariji su mogući, ali, srećom, njihov uticaj je ograničen, jer uključuju manje resurse i ljude," kaže on.
Pokušavali smo nekoliko dana kontaktirati vršioca dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Xhelala Sveçlu i generalnog direktora policije, Gazmenda Hoxhu, kako bi razgovarali o bezbjednosnoj situaciji u zemlji i procjeni prijetnje iz Srbije, ali oni nisu bili dostupni.
"Hibridni rat"
Bivši komandant Kosovskih bezbjednosnih snaga, Kadri Kastrati, kaže da je situacija na Kosovu mirna samo na površini, jer Srbija, počevši od Banjskе, vodi hibridni rat protiv zemlje.
Kao primjere takve strategije navodi napad na Iber-Lepenc i upotrebu dronova. Takođe kaže da ima informacije da u Kosovu postoji oko 1.300 do 1.600 Srba lojalnih Vučiću spremnih da izvrše njegova naređenja.
"Svi su oni dobro obučeni i disciplinovani u [srpskim] vojnim i žandarmerijskim bazama oko Kosova i žive i djeluju unutar Kosova. Obavljaju rutinske zadatke. U trenutku kada dobiju signal da treba da budu mobilisani, tačno znaju gdje da se jave. I to je potencijalni rizik koji vidim u budućnosti," kaže Kastrati za Expose.
Kastrati kaže da su kosovske institucije obaviještene o postojanju tih grupa na sjeveru. Dodaje da, iako nisu poznate poimenično, poznat je njihov broj i činjenica da posjeduju oružje skriveno u planinskim predjelima.
Kosovska vlada je 2023. proglasila dvije grupe Srba koje djeluju na sjeveru, "Sjevernu brigadu" i "Civilnu zaštitu", terorističkim organizacijama, tvrdeći da su njihovi članovi bili uključeni u napade na Kosovsku policiju.
Kosovska policija s vremena na vrijeme izvještava o zapljenama oružja i municije u ovom dijelu zemlje. U jednoj od najnovijih akcija sredinom septembra, vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova, Xhelal Sveçla, rekao je da je policija pronašla municiju i vojnu opremu na imanju jedne od desetina osoba optuženih za napad u Banjskoj.
Rizik od provokacija
Vuksanović takođe ne vidi kao moguću konvencionalnu vojnu agresiju Srbije na Kosovo zbog prisustva NATO-a. Međutim, vjeruje da bi lideri Kosova i Srbije, suočeni s unutrašnjim krizama, mogli izazvati provokacije da bi skrenuli pažnju javnosti.
"Ne bih stopostotno isključio mogućnost lokalizovanog nasilja na sjeveru Kosova. Ovdje su dva važna aktera. S jedne strane, tu je vršilac dužnosti premijera Kosova [Albin] Kurti, koji se takođe nalazi u nejasnoj poziciji zbog neuspjeha da formira novu vladu. U pokušaju da se spasi, mogao bi donijeti odluku koja bi uzdrmala sjever. S druge strane, imamo Vučića, koji je u još ozbiljnijoj krizi nego Kurti i koji bi mogao tvrditi da su [Srbi] ugroženi, na primjer...," kaže Vuksanović.
Ali koliko je Kosovo spremno da se suoči s potencijalnim talasom nasilja?
Šta Kosovo preduzima?
Na dan kada je primilo hiljade samoubilačkih dronova iz Turske, vršilac dužnosti premijera Kurti pomenuo je i neke od prethodnih kupovina, uključujući vojna vozila kompanije Rheinmetall.
"To pokazuje da naša vojska postaje sve jača i da se oprema savremenim naoružanjem,"rekao je Kurti 8. oktobra.
Prošlog mjeseca Kosovske bezbjednosne snage, koje su u procesu transformacije u vojsku, takođe su dobile nekoliko dronova kupljenih od SAD-a, dok zemlja nastavlja plaćati sisteme protivvazdušne odbrane Javelin, koje takođe isporučuju SAD.
Odgovornost za donji vazdušni prostor Kosova i dalje ima KFOR, dok gornji nadzire Mađarska.
KFOR je takođe odgovoran za bezbjednost kopnene granice Kosova sa Srbijom, dok je ostatak granične linije pod kontrolom Kosovske policije. KFOR stalno naglašava da garantuje sigurno i bezbjedno okruženje.
Prema bivšem komandantu Kadri Kastratiju, NATO misija je ključ stabilnosti na Kosovu, ali budžet za odbranu mora biti povećan kako bi se odgovorilo na buduće izazove.
"Dolazeća vlada, ko god je formira, treba da ima odbranu i bezbjednost kao jedan od svojih glavnih prioriteta. SAD i NATO generalno su postavili prag od pet posto bruto domaćeg proizvoda za odbranu i bezbjednost, zbog globalne situacije. Mi smo negdje oko 1,8 posto BDP-a. Najmanje što bismo trebali imati je pet posto" kaže Kastrati.
Na upit RSE, zvaničnici Ministarstva odbrane Kosova nisu otkrili koliko je Kosovo ove godine potrošilo na naoružanje.
Ali, u izjavi RSE krajem prošle godine, sadašnji vršilac dužnosti ministra odbrane, Ejup Maqedonci, rekao je da je Kosovo u četiri godine potrošilo više od 269 miliona eura na kupovinu oružja.
Prema podacima Stockholmskog međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), Kosovo je za odbranu u 2024. izdvojilo oko 162 miliona dolara, dok je Srbija izdvojila oko 2,2 milijarde.