Vlada Federacije Bosne i Hercegovine utvrdila je Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama u Federaciji BiH, kojim se, uz ostalo, daju veće ovlasti policiji u privremenom privođenju i pritvaranju nasilnika i znatno pooštrava kaznena politika.
Oko 48 posto žena u Bosni i Hercegovini preživjelo je seksualno i rodno zasnovano nasilje. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog vijeća samo u periodu između 2021. i 2022. ubijeno je 19 žena u BiH. U 2023. godini ubijene su Nizama Hećimović, Emira Maslan, Amra Kahrimanović, a ubistva su izazvala proteste i zahtjeve da se žene zakonski zaštite od nasilja u porodici.
Prijedlog zakona, kojim su djelimično preuzete i direktive Evropske unije (EU) o suzbijanju nasilja, predviđa mogućnost elektronskog nadzora nasilnika kojem je određena mjera udaljenja iz stana i približavanja žrtvi.
"Također proširuju se obavezni elementi u zahtjevu za izricanje zaštitinih mjera, te se omogućava sigurnim kućama da se mogu osnovati kao ustanove. Uvodi se i kazneno djelo kršenja zaštitnih mjera za koje je utvrđena kazna zatvora do tri godine, dok se kaznena politika za učinioce nasilja u porodici i nasilja prema ženama znatno pooštrava", naveli su u saopštenju iz Vlade Federacije BiH nakon usvajanja zakonskog prijedloga.
Prijava nasilja biće zakonska obaveza socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih institucija.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričajte mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
U izradi zakona djelimično je preuzeta i Direktiva Evropske unije (EU) o suzbijanju nasilja, te uzete u obzir i preporuke o provedbi Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja prema ženama i nasilja u porodici.
Iz Vlade navode da su u izradi zakona učestvovale sudije općinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te kantonalni tužioci, dok su u procesu provođenja javnih konsultacija i rasprave i izrade učestvovale i doprinos dale i međunarodne organizacije, Vijeće Evrope, OSCE, UN Woman, UNFPA), te nevladin sektor.
Vlada Federacije BiH na sjednici 11. decembra utvrdila je i prijedlog izmjena Krivičnog zakona, u koji su gotovo u cjelini unesene preporuke Istanbulske i Lanzarote konvencije, a predviđa pooštravanje kazni, naročito za krivična djela koja se tiču zaštite djece i porodice.
"Novina je uvođenje i niza drugih krivičnih djela, kao što su spolno uznemiravanje, zloupotreba snimke spolno eksplicitnog sadržaja, uhođenje, odnosno i drugih djela koja se mogu zloupotrijebiti protiv djece. Uvodi se i novi vid izvršenja tog krivičnog djela, odnosno da je on moguć i putem informacijsko-komunikacijskih tehnologija", navodi se u saopštenju iz Vlade Federacije BiH.
Izmjenama se uvodi i "onemogućenje otkupa kazne za krivična djela protiv slobode i spolnog morala, krivična djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, krivična djela protiv braka i porodice, na štetu djeteta".
