Milorad Dodik član Predsjedništva BiH i lider vodeće partije u entitetu Republika Srpska, prilikom susreta sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije, u Moskvi 22. septembra 2016.
Dodik najavljuje još jedan susret s Putinom
Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, izjavio je da će se 20. septembra u Moskvi sastati predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.
Dodik, koji se sa Putinom susreo i tokom konferencije organizovane u Sankt Peterburgu prije nešto više od dva mjeseca, izjavio je novinarima u Banjaluci da očekuje da će na sastanku sa Putinom "obezbijediti stabilno energetsko snabdijevanje za Republiku Srpsku".
"Imamo potvrdu da ćemo graditi dvije gasne termoelektrane koje će biti sigurna garancija naše energetske stabilnosti u budućem periodu", kazao je Dodik, dodajući da su "ruski partneri za Republiku Srpsku veoma prihvatljivi".
Od početka invazije na Ukrajinu, 24. februara, Bosna i Hercegovina je, putem svoje misije u Briselu, glasala za nekoliko paketa sankcija koje je Evropska unija (EU) uvela Rusiji.
To je potvrđeno i objavom na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.
Među restriktivnim mjerama su zabrana uvoza i izvoza u Rusiju uglja, čelika i drugih metala, te goriva za avione. Sankcije također obuhvaćaju nekoliko ruskih banaka, te pojedince bliskima ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.
No, sankcije nisu "zaživjele" u praksi, s obzirom na to da odluku o njihovoj provedbi nije potvrdilo Vijeće ministara BiH, zbog protivljenja ministara iz Republike Srpske.
Republika Srpska ekonomsku saradnju sa Rusijom pravda politikom "neutralnosti". No, u Evropskoj uniji smatraju da nije vrijeme za neutralnost, te da se Bosna i Hercegovina treba provesti sankcije koje je podržala.
Zbog toga su i razgovori o privrednoj saradnji RS i Rusije pod lupom Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Iz Delegacije EU u BiH za RSE navode da očekuju da Bosna i Hercegovina uskladi svoju vanjsku, bezbjednosnu i trgovinsku politiku sa politikom Evropske unije.
Zaključno s decembrom 2021. ukupne direktne investicije iz Ruske Federacije u BiH iznosile su 457,9 miliona maraka (234 miliona evra), prema podacima Agencije za unapređenje stranih investicija (FIPA) u BiH.
U odgovoru na upit RSE iz FIPA-e BiH navode da ruska ulaganja čine tek 2,8 odsto ukupnih direktnih stranih investicija u BiH čiji iznos premašuje 16 milijardi maraka (osam milijardi evra). To je svrstava na 11. mjesto na listi najznačajnijih investitora u BiH.
Ruski gigant Gasprom glavni je dobavljač gasa u BiH, a 2012. godine, preko Naftne industrije Srbije, čiji je vlasnik, preuzeo je i 28 benzinskih pumpi u BiH austrijske energetske kompanije "OMV".
Gasprom je 2019. godine kupio i zemljište za izgradnju fabrike za preradu gasa u Zvorniku, na istoku BiH. Ta ruska kompanija planira u tom gradu izgraditi postrojenje za gas, a ulaganje bi iznosilo oko 70 milijuna evra.
Rusi su se, prema sporazumu sa preduzećem GAS-RES iz RS iz 2017. godine, obavezali da će buduće zvorničko postrojenje služiti za prevođenje plina u tekuće stanje. Projekat još nije okončan, a zvanično obrazloženje je da je realizacija usporena zbog pandemije COVID-19.
