Prvostepene presude predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i vršitelju dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Milošu Lukiću bit će izrečene 26. februara, saopćila je sutkinja Sena Uzunović nakon iznošenja završnih riječi Tužilaštva BiH i odbrane 19. februara.
Na tu presudu će i Tužilaštvo BiH i odbrana imati pravo žalbe.
Oni su pred Sudom Bosne i Hercegovine optuženi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u ovoj zemlji Christiana Schmidta.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza, kojim je proglasio važećim dva neustavna zakona Republike Srpske - o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH i neprimjenjivanju odluka visokog predstavnika na teritoriji Republike Srpske - koje je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Lukić je optužen za objavljivanje tih zakona i ukaza u Službenom glasniku RS-a.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u završnoj riječi 19. februara zatražilo od Suda BiH da izrekne petogodišnju kaznu zatvora za predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika i da mu zabrani političko djelovanje u trajanju od deset godina.
Istu maksimalnu kaznu tužitelji su zatražili i za Miloša Lukića, v.d. direktora Službenog glasnika Republike Srpske.
Šta je kazao Dodik?
Milorad Dodik je u završnim riječima rekao "da bi se svi zajedno trebali boriti da BiH više ne bude protektorat, nego da vrati svoj suverenitet".
Više puta je ponovio da Schmidt nije legitimno izabran, odnosno da "ne postoji odluka bilo kojeg tijela da je on visoki predstavnik, a samim tim nema legitimitet ni da mijenja zakone".
Doveo je u pitanje Bonnske ovlasti, koje je nazvao "Bonnskim blefom međunarodne zajednice".
Dodik je rekao da Tužilaštvo i Sud BiH nisu ustavne kategorije, te da je on jedini u sudnici u svojstvu predsjednika RS-a ustavna kategorija.
Istakao je da bi Tužilaštvo BiH visokog predstavnika u BiH trebalo tužiti za kršenje ustava države i ustava RS-a, umjesto što sudi njemu za nepoštovanje odluke koju ne smatra legitimnom.
Ocijenio je da nijedna procedura u skladu s Aneksom X za imenovanje visokog predstavnika nije ispoštovana.
Na kraju je poručao sutkinji da će njena presuda biti predmet pravne analize i da će svojom presudom pokazati da li štiti ustav i zakone BiH ili štiti Schmidta, odnosno "nelegitimnog visokog predstavnika".
Ranije su u srijedu odbrane Dodika i Lukića u završnoj riječi navele da krivično djelo za koje su optuženi "nema pravne ili bilo koje druge posljedice" jer je visoki predstavnik poništio oba zakona, te da smatraju da "samim tim nema ni krivičnog djela".
Podsjetili su da je Dodik potpisao ukaze o proglašenju dva zakona, a Lukić naložio njihovu objavu, prije nego što su odluke visokog predstavnika, kojima su ti zakoni poništeni, objavljene u Službenom listu BiH i stupile na snagu.
Odbrana je navela i da bi Dodik i Lukić, da su odbili potpisati i objaviti ukaze, prekršili Ustav i zakone Republike Srpske i da bi im u tom slučaju prijetila zatvorska kazna od 12 godina.
Proces su u završnoj riječi ponovno nazvali "političkim" i "pod uticajem stranaca", a Christiana Schmidta "nelegitimnim visokim predstavnikom" ponavljajući stare teze da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija kao što je potvrdilo druge visoke predstavnike.
Tokom iznošenja završnih riječi, ispred Suda Bosne i Hercegovine bio je primjetan i veći broj policijskih snaga MUP-a Kantona Sarajevo.
Okupile su se, kao i svaki put do sada, i Dodikove pristalice.
Dok se iščekuje ishod jednogodišnjeg suđenja, pritisci na Sud BiH su sve veći.
Sa jedne strane, rukovodstvo RS-a prijeti "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ako Dodik bude osuđen.
Pritisak vrše i predstavnici vlasti susjedne Srbije, kao i Mađarske.
Tako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Budimpešti 17. februara rekao da se nada da "u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost".
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban je pozvao na "prestanak kažnjavanja Dodika", koji je sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.
