Dostupni linkovi

Predsednički izbori u Litvaniji usred zabrinutosti zbog Rusije i rata u Ukrajini


Glasači u redu na biračkom mestu tokom predsedničkih izbora u Viljnusu, u Litvaniji, u četvrtak, 9. maja 2024. Prvi krug predsedničkih izbora u Litvaniji održava se 12. maja.
Glasači u redu na biračkom mestu tokom predsedničkih izbora u Viljnusu, u Litvaniji, u četvrtak, 9. maja 2024. Prvi krug predsedničkih izbora u Litvaniji održava se 12. maja.

Litvanci u nedelju, 12. maja glasaju na predsedničkim izborima u trenutku kada ruska ofanziva u Ukrajini podstiče strah od Moske, u strateški važnom regionu Baltika, prenosi agencija Asšijeted pres (AP).

U trci za predsednički mandat je osam kandidata, među kojima i aktuelni predsednik Gitanas Nauseda, koji se smatra favoritom na izborima. Ukoliko pobedi, osiguraće sebi još jedan petogodišnji mandat.

Ipak, AP prenosi da broj kandidata otežava Nausedi i drugim kandidatima da prikupe 50 odsto glasova potrebnih za pobedu u prvom krugu predsedničkih izbora.

Ukoliko nijedan od kandidata ne osvoji potrebnu većinu, drugi krug izbora biće održan 26. maja.

Biračka mesta su otvorena u 7 sati ujutro, a zatvaraju se u 20 sati. Rezultati se očekuju u nedelju kasno uveče. Pravo glasa u Litvaniji, koja je članica Evropske unije i NATO-a i jedna je od tri baltičke države, ima gotovo 2,5 miliona birača.

Glavni zadaci predsednika u političkom sistemu Litvanije su nadgledanje spoljne i bezbednosne politike i obavljanje funkcije vrhovnog komandanta oružanih snaga.

Predsedničkim izborima u Litvaniji značaj daje činjenica da se ona nalazi na strateški važnom delu i predstavlja istočno krilo NATO-a, u svetlu ruske invazije na Ukrajinu koja traje od februara 2022. godine.

Ruska eksklava Kalinjingrad na Baltičkom moru je stisnuta između Litvanije na severu i istoku i Poljske na jugu. U Litvaniji, kao i u susednoj Letoniji i Estoniji postoji velika zabrinutost zbog najnovije ofanzive ruskih snaga na severoistoku Ukrajine.

Sve tri baltičke države proglasile su nezavisnost nakon raspada Sovjetskog Saveza i zauzele odlučan kurs prema zapadu, pridruživši se i Evropskoj uniji i NATO-u.

Aktuelni predsednik u trci za još jedan predsednički mandat, piše AP, umereni je konzervativac koji navršava 60 godina nedelju dana nakon izbora. Jedan od njegovih glavnih izazivača je četrdesetdevetogodišnja Ingrida Šimonite, aktuelna premijerka i bivša ministarka finansija, koju je pobedio u drugom krugu predsedničkih izbora održanih 2019. sa osvojenih 66 odsto glasova.

Kandidat na izborima je i Ignas Vegele, advokat koji je stekao popularnost tokom pandemije COVID-19 protiveći se ograničenjima i vakcinama.

Birači u Litvaniji u nedelju, osim za to ko će biti predsednik, glasaju i na referendumu o tome da li bi trebalo izmeniti Ustav zemlje kako bi se omogućilo dvojno državljanstvo stotinama hiljada Litvanaca koji žive u inostranstvu.

Prema važećem Ustavu, Litvanci koji uzmu drugo državljanstvo moraju da se odreknu svog litvanskog državljanstva. Između ostalog, to je jedan od razloga što je broj stanovnika u Litvaniji od 1990. godine pao sa 3,5 miliona na 2,8 miliona stanovnika koliko broji danas, prenosi AP.

Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) odbila je prvi put poziv Litvanije da posmatra izbore.

Vlada Litvanije je želela da isključi posmatrače iz Rusije i Belorusije, optužujući dve nacije, obe članice 57-člane organizacije, da predstavljaju pretnju njenim političkim i izbornim procesima.

Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) saopštila je da Litvanija krši pravila koja je potpisala kada se pridružila toj organizaciji. U saopštenju se navodi da posmatrači ne predstavljaju vlade svojih zemalja već organizaciju OEBS, da moraju da potpišu kodeks ponašanja kojim se obavezuju na političku neutralnost i da im, u slučaju kršenja pravila, nije dozvoljeno da budu posmatrači na izborima.

XS
SM
MD
LG