Gotovo dvije decenije od prvih političkih obećanja o izgradnji brze ceste, koja će riješiti prometni kolaps u srednjoj Bosni i povezati to područje sa ostatkom zemlje, radovi nisu završeni ni na prvoj dionici, dugoj nepunih pet kilometara.
Od 2007. proglašena javnim interesom, brza cesta od Lašve do Jajca, ukupne dužine oko 67 kilometara, zamišljena je kao dio proširene evropske mreže brzih cesta.
Trebala bi povezati područja u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, sa zapadom zemlje prema Hrvatskoj, te sa autocestom prema Sarajevu.
Tek 15 godina poslije, u augustu 2022. počeli su radovi na prvoj dionici, dugoj manje od pet kilometara između Novog Travnika i Viteza, a rok za završetka već je pomjeran.
Procijenjen na gotovo 75 miliona maraka, taj dio brze ceste do danas nije završena, a betonski blokovi na ulazu sprječavaju prolaz automobilima.
Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je rasteretiti magistralu u tom dijelu zemlje, koja je jedna od najopterećenijih cesta u Bosni i Hercegovini.
Njome svaki dan prođe više od 19.000 automobila, a dugačke kolone i prometni čepovi su uobičajen prizor.
Na vožnju tom magistralnom cestom primoran je i Oliver iz Novog Travnika, koji 27 godina svakodnevno putuje do radnog mjesta, u 90-ak kilometara udaljeno Sarajevo.
Za njega je priča o gradnji brze ceste u početku budila nadu, ali nakon decenija odugovlačenja ne vjeruje da će dočekati izgradnju kompletne trase.
"Velike nade smo polagali kada smo čuli da će biti prva dionica. Bar da nju puste, ali su i tu probili rok. Ne vjerujem ni ja, niti netko od mojih suputnika, da ćemo doživjeti brzu cestu. I ako bude, za nas će to biti kasno, jer ćemo otići u mirovinu čekajući", kazao je za RSE.
Brza cesta od Lašve do Jajca podijeljena je na nekoliko dionica, koje su većinom u fazi idejnog projekta ili njegovog planiranja. Izuzev radova na dijelu ceste od Novog Travnika do Viteza, dugom 4,8 kilometara, nisu otvorena druga gradilišta.
Šta kažu u Autocestama FBiH?
U javnom preduzeću Autoceste Federacije BiH za RSE kažu da je rok za završetak radova na dionici u izgradnji pomjeren na kraj aprila, kao i da su radovi u završnoj fazi.
Pri tome će ukupni troškovi premašiti ugovorenu cijenu, za najmanje 5,1 milion maraka (oko 2,6 miliona eura), bez uključenog poreza na dodanu vrijednost (PDV), objavljeno je na sajtu tog preduzeća.
Iz Autocesta tvrde i da je rok produžen iz "objektivnih razloga", zbog dodatnih zahtjeva lokalne zajednice i vremenskih uvjeta.
Nije precizirano o kojim konkretno zahtjevima se radi ni kada će ta dionica biti otvorena za promet.
Ističu da je ona dio funkcionalne cjeline sa susjednom dionicom, kroz poslovnu zonu u Vitezu. No, ona je pak tek u pripremi za izgradnju.
Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu, kazao je za RSE da je izrevoltiran tempom gradnje, ali da je "probijanje" rokova godinama uobičajena praksa u BiH.
"Nakon milion studija opravdanosti, konačno smo krenuli da gradimo ta prva četiri kilometra. Onda smo se 'natezali' zbog imovinsko-pravnih odnosa, pomjerali trasu lijevo-desno. A sad, kasni i koga briga. Nažalost, stanovništvo i privreda trpe, jer namamo osjećaj šta znači dobra putna komunikacija", kaže Lindov.
Hronologija obećanja
Vlada Federacije BiH prvi put je 2007. godine proglasila brzu cestu od Lašve do Jajca javnim interesom, a to je ponavljala i godinama poslije.
Istovremeno, smjenjivala su se obećanja o ubrzanom početku radova, najčešće u predizbornom periodu, kada su medijske objave vrvjele naslovima o budućoj modernoj prometnici.
Među zvaničnicima koji ju je u više navrata spominjao bio je i Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke političke stranke koja je danas u opoziciji na državnom i entitetskom nivou, ali već tri decenije zadržava poziciju u kantonalnoj vlasti u srednjoj Bosni.
Izetbegović je tako 2016. godine, u vrijeme kada je bio predsjedavajući Predsjedništva BiH, tokom posjete Travniku izjavio da izgradnja mora početi 2017. godine.
Ta cesta bila je dio političkih narativa i zvaničnika Hrvatske demokratske zajednice BiH, stranke koja je dugogodišnji koalicijski partner SDA u Srednjobosanskom kantonu.
Prije osam godina, rukovodstvo javnog preduzeća Autoceste Federacije BiH najavljivalo je, također, da bi prva dionica mogla biti završena 2019. No, uslijedile su godine, u kojima su se smjenjivali direktori tog preduzeća, a radova nije bilo.
Ugovor sa izvođačem potpisan je u aprilu 2022., a radovi su počeli četiri mjeseca poslije, na dionici sa četiri mosta i vijaduktom.
Nekoliko dana pred opće izbore u Bosni i Hercegovini, gradilište je u septembru 2022. svečano otvorio Fadil Novalić, tadašnji premijer Federacije BiH, koji danas služi zatvorsku kaznu zbog afere u nabavcikineskih respiratora tokom pandemije korona virusa.
Dalio Sijah, novinar Istinomjera, kaže za Radio Slobodna Evropa da je brza cesta u srednjoj Bosni projekt koji je, možda, i najčešće korišten u predizbornim kampanjama, dok se na terenu godinama ništa konkretno nije događalo.
"O toj cesti se priča sigurno 20-ak godina, praktično se spominje od perioda nakon rata. Najčešće je to bilo u predizbore svrhe, a ništa se nije dešavalo po tom pitanju. Najavljivalo se da će krenuti uskoro i uvijek se odgađalo do narednih izbora", kaže za RSE.
Ističe da je upitno da li će, i po završetku radova, prva dionica biti otvorena za promet ili će se čekati kraj radova na susjednim trasama.
"Dinamika je loša, ali to nije izuzetak, imamo takvih projekata u BiH, poput transverzale u Sarajevu, horor ceste Šćepan Polje prema Crnoj Gori. Sigurno da ima još takvih primjera", ističe Sijah.
Kako je potrošen ruski novac?
Brza cesta u srednjoj Bosni trebala je prvotno biti građena po modelu koncesije, što je predviđala odlukoa Vlade Federacije BiH iz 2010.
Potom je, 2017. objavljeno da će izgradnja jednog dijela biti financirana novcem od ruskog, odnosno klirinškog duga bivšeg Sovjetskog Saveza prema Bosni i Hercegovini.
Rruska vlada uplatila je BiH u augustu 2017. oko 225 miliona maraka (oko 112,5 miliona eura), na temelju sporazuma o reguliranju dijela obaveza između bivšeg Sovjetskog Saveza i Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Od toga je, nešto više od 120 miliona maraka (oko 60 miliona eura) dobila Federacija BiH, a tadašnji premijer Novalić najavio da će većina novca biti usmjerena za brzu cestu.
No, u izvještaju Ureda za reviziju institucija Federacije BiH, godinu poslije, upozoreno je da je novac, umjesto za cestu, potrošen za popunjavanje budžetskih rupa.
Nakon toga, izgradnju prve dionice, procijenjene na oko 75 miliona maraka (oko 37, 5 miliona eura), financira Vlada Federacije, namjenskim sredstvima iz budžeta tog entiteta.
Za ostale dionice te brze ceste, koje su uvrštene u program javnih investicija Federacije BiH, entitetska Vlada će, kako je navedeno, tražiti kredite, a obuhvaćene su i kapitalnim transferima javnim poduzećima.
Iz Vlade Federacije BiH i resornog ministartstva nisu odgovorili na upit RSE o razlozima kašnjenja završetka radova na prvoj dionici i kako će biti osiguran novac za preostale.
Lindov ističe da je postalo uobičajeno da svaka izgradnja košta više nego što je na početku ugovoreno.
"To su sve krediti, jer mi ne možemo financirati ni održavanje. Dogovore se poslovi, potpišu se ugovori, pa onda poskupi materijal i prave se dodatni ugovori. Svaki projekt nas košta duplo više nego što je ugovorena cijena", naglasio je.
Zastoj u izgradnji ceste od Lašve do Jajca, iz preduzeća Autoceste Federacije BiH prethodnih godina su objašnjavali problemima s eksproprijacijom zemljišta i tenderskim procedurama.
Uz tu brzu cestu, na području Federacije BiH planirana je izgradnja još četiri, dok je BiH u posljednjih dvadesetak godina izgradila nešto više od 230 kilometara autoceste. Od toga je oko 120 kilometara izgrađeno na Koridoru Vc koji Bosnu i Hercegovinu treba povezati sa Hrvatskom i Mađarskom.