Klub Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske (RS), zakondavnom tjelu sa mandatom zaštite interesa konstitutivnih naroda u tom bh. entietu, donio je 20. marta. odluku o pokretanju mehanizma zaštite vitalnog nacionalnog interesa protiv Zakona o zaštiti ustavnog uređenja RS-a koji je usvojila Narodna skupština ovog entiteta sedam dana ranije.
Usvojeni Zakon predviđa osnivanje specijalnog suda i tužilaštva. Oni bi poduzimali krivično gonjenje "za napad na ustavno uređenje RS, ugrožavanje teritorijalne cjeline, sabotažu, špijunažu, nepoštovanje i neizvršavanje odluka entitetskih institucija" i slično.
Da bi zakon stupio na snagu, mora ga odobriti i Vijeće naroda RS-a koje čine klubovi Bošnjaka, Hrvata, Srba i Ostalih. Klubovi naroda mogu pokrenuti zaštitni mehanizam ako većina u klubu smatra da se tim zakonom krši "vitalni nacionalni interes".
"Izjasnili smo se da pokrenemo ovaj mehanizam. Dostavit ćemo našu odluku i obrazloženje kolegiju Vijeća naroda RS-a. Potom će se zakazati sjednica Vijeća naroda na kojoj će se raspravljati o tom prijedlogu zakona", kazao je za Radio Slobodna Evropa Adil Osmanović, delegat u Klubu bošnjačkog naroda.
Ako se ne postigne konsenzus, formirat će se komisija predstavnika klubova Vijeća naroda i ispred Narodne skupštine kako bi se pokušao usuglasiti stav.
"Mislim da se nećemo usuglasiti i taj prijedlog, s našim zahtjevom i obrazloženjima će se dostaviti Ustavnom sudu RS-a da ocijeni da li ima povrede vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda. Ako kaže da nema povrede, prijedlog zakona ide predsjedniku RS-a [Miloradu Dodiku] da potpiše ukaz o stupanju na snagu zakona", pojasnio je Osmanović.
Nakon što zakon bude objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske, Osmanović kaže da nakon toga ovlašteni apelanti mogu zatražiti od državnog Ustavnog suda BiH da ocijeni da li je taj zakon u skladu s Ustavom BiH.
Zahtjev za ocjenom ustavnosti mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH, članovi kolegija Zastupničkog ili Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ili trećina zastupnika ili delegata u ta dva doma.
Postoji mogućnost i da zakon poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR) Christian Schmidt.
Otkad je predsjednik RS-a Milorad Dodik prvostepeno osuđen 26. februara pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, entitetske vlasti su usvojile niz neustavnih zakona.
Narodna skupština RS je 27. februara usvojila, a Dodik 5. marta potpisao ukaz o proglašenju zakona, koji se odnose na zabranu djelovanja državnih pravosudnih institucija i policije na području RS. Ustavni sud BiH je zaustavio njihovu primjenu 7. marta.
Skupština RS-a usvojila je 13. marta i Nacrt novog Ustava Republike Srpske.
Vlasti RS-a planiraju definirati taj entitet kao državu srpskog naroda, dati mu pravo na samoopredjeljenje, osnovati vojsku RS-a, te ukinuti Vijeće naroda RS-a i potpredsjednike iz druga dva konstitutivna naroda. Izmjenu entitetskog ustava mora podržati i većina u sva tri kluba u Vijeću naroda RS-a.
Predsjednik, premijer i predsjedavajući Narodne skupštine RS-a, Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić, osumnjičeni su za napad na ustavni poredak, te je za njima raspisana centralna potjernica, ali oni do 20. marta nisu uhapšeni i smješteni u pritvor.
